Cijena bibera paprena, a kafa sve gorča

Cijene namirnica do sada čestih na našim trpezama, poput bibera, kafe, crne čokolade i orašastih plodova, u posljednjih nekoliko godina skaču, tako da one već postaju luksuz.

Republika Srpska 19.08.2015 | 11:22
Cijena bibera paprena, a kafa sve gorča

Samo su cijene bibera za pet godina skočile za oko 300 odsto, a kako stručnjaci prognoziraju, takav trend rasta nas očekuje i u budućnosti. Biber, nezamjenjiv začin u kuhinji, imao je najveći rast cijene, pa tako sada kilogram košta od 25 KM domaćih proizvođača do 32 KM iz uvoza.

"Platila sam kesicu bibera skoro dvije marke i baš sam bila iznenađena njegovom cijenom, nisam do sada primijetila da je tako poskupio. Volim ovaj začin, ali ću ga morati smanjivati u jelima. I pola kilograma kafe je oko šest maraka, tako da je ipak veliki udar po džepu", kaže jedna Banjalučanka.

Do skoka cijene bibera došlo je zbog naglog porasta potražnje za biberom u dalekoistočnim zemljama, kao što je Kina. Domaćice u ovim državama ga dosad nisu toliko često uvrštavale na svoju trpezu, a kada su počele, proizvođači nisu u stanju da proizvedu dovoljne količine začinske biljke da bi bibera bilo koliko je potrebno, po niskoj cijeni za sve.

Istu sudbinu dijele i svi orašasti plodovi, čija cijena raste iz godine u godinu, pa se tako kilogram oraha kreće do nevjerovatnih 45 KM, badema do 50, a lješnjaka takođe 50 KM.

Za ovakvo stanje, objašnjavaju ekonomisti, postoji više razloga, od diktiranja cijena na globalnom nivou do prinosa i potražnje za nekim proizvodom.

"Kafa i kakao, to jest njen konačan proizvod čokolada, su berzanska roba i njihova cijena zavisi od cijena na svjetskom tržištu i na to se ne može uticati", rekao je Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT.

Kada su u pitanju orašasti plodovi, konkretno lješnjak, objašnjava da je to biljka kojoj treba sedam do osam godina da počne davati svoj puni prinos, te se zato kompenzuje uvozom najčešće iz Turske, gdje dolazi do povećanja cijene.

"Takođe, industrija keksa, čokolada i sličnih proizvoda uzima toliko velike količine tog proizvoda da proizvođači ne mogu proizvesti dovoljno lješnjaka", kazao je Grabovac.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, rekao je da ako postoji povećana potražnja za određenim proizvodom, trgovci to mogu da zloupotrijebe pa da dignu cijene, ali da i to ima jednu granicu.

"Mi smo malo tržište i ako se pojavi jedan veliki ekskluzivni zastupnik, on formira cijenu i uzima 'kajmak'. Nakon toga su i svi mali trgovci prinuđeni da dižu cijenu da bi mogli nešto zaraditi. Na kraju samo oni između zarađuju, proizvođači ne mogu ni da pokriju troškove, a kupci plaćaju visoke cijene", naglasio je Petrović.

Dodao je da na cijenu dosta utiče i neorganizovanost domaćih proizvođača.

"Prije tri godine plaćali smo krompir po 1,20 KM, a u isto vrijeme poljoprivrednici su morali da zaoru ogromne količine jer nisu mogli da prodaju. Jeli smo uvozni krompir po takvoj cijeni, umjesto domaći po 50 feninga za kilogram. Tu se radilo o njihovoj neorganizovanosti, jer nisu znali da plasiraju svoj proizvod na tržište", navodi Petrović.

Povećanje cijena djelovalo je i na ugostitelje, koji su nam kroz razgovor rekli da se sjećaju dana kada se na šoljici kafe, čija cijena nije prelazila jednu KM, dobro zarađivalo. Sada je kafa u kafićima u Banjaluci u prosjeku 1,50 KM.

"Cijena kafe je skočila, a mi onda po tome formiramo svoje cjenovnike", rekao je vlasnik jednog kafića u Banjaluci.

Kada su u pitanju još neke namirnice, kupci tvrde da je i med skup jer tegla meda domaćih proizvođača košta desetak maraka.

Luka Šljivić, predsjednik Udruženje pčelara "Vučjak" Brod, kazao je da što se tiče meda do poskupljenja može doći zbog bolesti pčelinjih društava i elementarnih nepogoda.

"Ova godina je prosječna, tako da mislim da neće biti nekog poskupljenja meda", rekao je Šljivić.

(Nezavisne novine)

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

belaj

19.08.2015 11:40

Što smo živjeli dobro to je bilo kod Tite, ovo je narodna muka višegodišnja sa životom koja ne vodi ničemu dobrom.

ODGOVORITE