Da li će čovječanstvo nastaviti da raste?

Prosečna ljudska visina u pojedinim industrijalizovanim zemljama sveta povećana je u poslednjih nekoliko decenija za 10 centimetara, s izuzetkom Holandije, čiji su stanovnici u proseku porasli 20 centimetara. U čemu se krije uzrok ove pojave? Da li će se ovaj proces nastaviti?

Zanimljivosti 19.05.2015 | 07:28
Da li će čovječanstvo nastaviti da raste?

Upravo su ova pitanja podstakla profesora Džona Komlosa sa Univerzizeta u Minhenu da sprovede istraživanje koje bi omogućilo nalaženje odgovora. Proučavajući podatke vojne evidencije vlade, gde je zabeležena i visina vojnika, Komlos je uočio da porast i pad prosečne ljudske visine pretežno zavise od dva faktora kojima smo izloženi tokom detinjstva, a to su: ishrana i bolest.

Ukoliko deca ne dobijaju dovoljno nutrijenata, šanse da će dostići svoj pun potencijal visine prilično se smanjuju.

Zaključak se nameće sam – glavni uzrok rasta prosečne visine stanovništva je bolji životni standard.

Kao jedan od primera mogu poslužiti Britanci. Naime, posle epidemije kuge u srednjem veku i velikog broja smrtnih slučajeva, ostalo je više resursa za postojeće stanovništvo, što je uzrokovalo nagli porast prosečne visine Britanaca – samo četiri centimentra ispod današnjeg proseka.

S druge strane, snažne zime i surovi prirodni uslovi učinili su da prosečan Francuz u 17. veku bude visok samo 162 centimetra.

Sličan efekat izazvali su i sveopšta beda i naporan rad prouzrokovani industrijskom revolucijom u 18. veku, a nakon društvenog prevrata koji je nastao kao posledica poboljšanja poljoprivredne proizvodnje, uvođenja tekuće vode i bolje urbane higijene, opet je zabeležen porast prosečne visine.

Kao današnji primer navodi se Severna Koreja, koja se po indeksu razvoja (uspostavile su ga Ujedinjene nacije) nalazi na 188. mestu od 195 zemalja koje su se našle na listi.

Međutim, prosečna visina Amerikanaca u poslednjih 50 godina nije se pomerila za centimetar. Stručnjaci kao uzrok navode činjenicu da milioni Amerikanaca nemaju zdravstveno osiguranje i ne posećuju redovno lekare. Takođe, trećina stanovništva pati od preterane gojaznosti, jer jede isključivo brzu hranu, a opšte je poznato da je industrijski obrađena hrana siromašna nutrijentima i bogata aditivima. Ovakav način ishrane stoga uzrokuje razne metaboličke poremećaje koji, između ostalog, imaju negativan uticaj na rast i razvoj ljudskog organizma.

Međutim, ne treba zaboraviti ni na gene – kakvo god naše okruženje bilo, maksimalni potencijal za visinu određuje upravo DNK.

S obzirom na trenutne uslove, Komlos smatra da je ljudska dosegla vrhunac visine.

“Mislim da Holanđani predstavljaju maksimum koji ljudska populacija može da dosegne – oni su visoki maksimalno onoliko koliko je moguće biti visok u optimalnim uslovima”, navodi Komlos.

Izvor: B 92

Komentari / 0

Ostavite komentar