Građanima preostali jedino javni protesti

Dva zakona, od ključne važnosti za dva ljudska prava (pravo na slobodu javnog izražavanja i pravo na slobodu okupljanja) donose se skoro istovremeno...

Republika Srpska 13.05.2015 | 08:30
Građanima preostali jedino javni protesti

Nedavno je u RS usvojen Zakon o javnom redu i miru. Iako je ovaj zakon izazvao negodovanje javnosti, danas svjedočimo još jednom prijedlogu zakona koji će, ocjenjuju stručnjaci, ukoliko bude usvojen, bitno uticati na slobodu govora i javno izražavanje mišljenja. Riječ je o prijedlogu nacrta Zakona o javnom okupljanju RS.

Ovim zakonom, saopšteno je ranije iz Vlade RS, "uređuje se način ostvarivanja Ustavom zagarantovanog prava javnog okupljanja građana, radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa, način organizovanja mirnih okupljanja i javnih protesta, javnih priredbi i drugih oblika okupljanja".

Ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač ranije je rekao da "cilj zakona nije da se građanima ograniči sloboda okupljanja i izražavanja javnog mišljenja, ali jeste da se spriječe svi nasilni pokušaji uništavanja imovine RS".

Na nacrt zakona reagovala su udruženja građanja, upozoravajući će se njime ograničiti sloboda javnog izražavanja mišljenja.

Prije komentarisanja samog teksta nacrta Zakona o javnom okupljanju RS, Dragana Dardić, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, osvrnula se na kontekst u kojem se nacrt pojavio.

“Nedavno smo, naime, svjedočili usvajanju Zakona o javnom redu i miru RS koji je, i pored brojnih primjedbi i upozorenja domaćih nevladinih i međunarodnih organizacija, dobio većinu poslaničkih glasova.

Vladajuća većina se, jednostavno, oglušila na sve opravdane primjedbe javnosti koja je upozoravala da se predloženim zakonom ozbiljno dovodi u pitanje pravo na slobodu javnog izražavanja. Sada, evo, dobijamo nacrt koji reguliše  jedno isto tako važno ljudsko pravo – pravo na slobodu javnog okupljanja. Prosto ne smijemo zanemariti ovu činjenicu da se dva  zakona, od ključne važnosti za dva ljudska prava (pravo na slobodu javnog izražavanja i pravo na slobodu okupljanja) donose skoro istovremeno”, rekla je Dardić za BUKU.

Ona napominje da ne smijemo zaboraviti ni publikaciju ‘Rušenje Republike Srpske - Teorija i tehnologija prevrata’, koja se, početkom prošle godine, pojavila u ediciji SNSD-a, a u kojoj je objavljena tzv. crna lista nevladinih organizacija i pojedinaca, navodnih neprijatelja Republike Srpske. Imajući sve to u vidu, kaže Dragana Dardić, opravdano je sumnjati da je nacrt Zakona o javnom okupljanju samo još jedan pokušaj da se suzi i ogranični prostor za djelovanje organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj.

“Javna okupljanja i javni protesti su jedan od legalnih (i legitimnih) načina izražavanja nezadovoljstva i neslaganja sa aktuelnom političkom situacijom, a nacrt Zakona koji se pojavio na web stranici MUP-a govori u prilog tezi da se radi o pokušaju gušenja ili onemogućavanja da se ti glasovi nezadovoljsta i neslaganja čuju. To je vidljivo već iz člana 4 nacrta Zakona u kojem se propisuje protestovanje ‘u smjenama’. Naime,  član 4 kaže da se javni skup ‘može održati u vremenu od 08.00 do 14.00 časova i od 18.00 do 23.00 časa’ i da može trajati najduže tri časa! Kako tumačiti ovu odredbu osim da se na ovaj način pokušava spriječiti kontinuirano protestovanje ili protesti koji traju više dana, odnosno da se daje zakonsko uporište vlastima da onemoguće takve pokušaje”, objašnjava ona.

Dalje, ističe, zakon je i diskriminirajući, jer se selektivno odnosi prema različitim vrstama javnih okupljanja. Zakon tako razlikuje mirno okupljanje i javni protest, javnu priredbu i drugi javni skup, s tim što javni protest ne može trajati duže od tri sata, ali se zato “javni skup sportske prirode može održati bez vremenskog ograničenja”!

Podsjetimo da su nevladine organizacije već reagovale na predloženi nacrt Zakona o javnom okupljanju RS.

Građanska inicijativa za Banjaluku “Re:Akcija” uputila je Otvoreno pismo Ministru unutrašnjih poslova RS u kojem od predlagača traži da omogući široku javnu raspravu i uključivanje svih zainteresovanih strana u dalji proces izrade teksta zakona.  S druge strane, Inicijativa za monitoring evropskih integracija BIH pozvala je Narodnu skupštinu i Vladu RS da nacrt Zakona o javnom okupljanju upute Venecijanskoj komisiji i od nje zatraže mišljenje da li je nacrt usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ali i drugim aktima međunarodnog prava.

“Zaista je jako važno ne dozvoliti da i ovaj zakon prođe bez adekvatne javne rasprave i učešća javnosti u njegovoj izradi”, kaže Dardić.

Ona napominje da je pravo na javno okupljanje jedno od najvažnijih ljudskih prava i predstavlja jedan od osnovnih indikatora političke „demokratičnosti“ jednog društva.

“Građanima i građankama Bosne i Hercegovine su još jedino ostali javni protesti kao način da iskažu svoje stavove, nezadovoljstvo, zahtjeve i/ili očekivanja. Kad iscrpe sve druge metode (sastanci i pregovori sa zvaničnicima, pisanje žalbi, sudski procesi), šta im drugo ostaje do li da izađu na ulicu i bar na taj način skrenu pažnju na svoje probleme. A sada im se i to pravo pokušava, na neki način, ograničiti”, kaže ona.

Dražana Lepir iz Udruženja građana Oštra nula kaže da nije previše iznenađena predloženim nacrtom Zakona o javnom okupljanju.

“Izgleda mi da je ove godine uveliko počela ‘kampanja’ koja za rezultat ima uskraćivanje mogućnosti slobode izražavanja, mišljenja i na kraju okupljanja. Poslije novog Zakona o javnom redu i miru koji je izglasan i donesen takvom brzinom, ovo je logičan korak vlasti koja ne želi da je njeni građani/ke iznenade i želi da ima opravdanje za svaku vrstu opresije nad nama. Nakon prošlogodišnjih protesta koji su počeli u Tuzli, naša vlast je uradila sve da se takav scenario ne može desiti u Banjaluci, odnosno u Republici Srpskoj. Prvo su ‘napali’ nevladin sektor kao vječite dežurne krivce a ovim novim zakonima suptilno ograničavaju slobodu svih nas stanovnika/ca u Republici Srpskoj”, kaže Lepir za BUKU.

Ona ističe da su javna okupljanja ili protesti bitni jer pokazuju da građani koriste javni prostor koji je svakako njihov. Lepir objašnjava da ovo znači da niko ne bi smio da tjera građane sa Trga ili bilo kog javnog prostora ukoliko žele da iskažu svoj stav ili neslaganje sa postojećim stanjem u društvu. Takođe, to isto znači da ukoliko im se ta mogućnost uskrati, ne ostaje im ništa drugo do samoinicijativnog okupljanja, gdje za iznošenje političkog ili bilo kog drugog stava mogu biti krivično gonjeni.

Dražana Lepir kaže da su građani/ke pokazali da su svjesni značaja javnog okupljanja još od šetnji za Picin park.

“Nažalost, zgrada je izgrađena i samim tim te šetnje/protesti su dobili predznak da šetači/ce nisu uspjeli u svojim šetnjama. S druge strane, imamo situaciju da je Mile Radišić osuđen na zatvorsku kaznu, ali u njegovom slučaju sve je moguće, pa i to da pobjegne u Beograd i time izbjegne služenje kazne. Ono što bih voljela naglasiti jeste da se javna okupljanja/protesti kod nas nisu desili bez realnog povoda i razloga, ali nažalost ishod je pokazao koliko je naša profiterska vlast jaka, tj. koliko su kriminalne rodbinsko-interesne veze jake na svim nivoima vlasti”, ističe naša sagovornica.

Na kraju je važno podsjetiti se i na Smjernice OSCE-a o slobodi mirnog okupljanja, u kojima se vlade zemalja članica Vijeća Evrope pozivaju da se u kreiranju ili izmjenama zakona o javnom okupljanju rukovode principima nediskriminacije (pravo na slobodu okupljanja mora biti garantovano svima jednako), zakonitosti (bilo kakvo ograničenje slobode okupljanja mora biti formalno utemeljeno u zakonu, precizno i u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim instrumentima za ljudska prava), proporcionalnosti (bez rutinskog nametanja ograničenja koja iz temelja mijenjaju karakter i svrhu javnog okupljanja) i dobre uprave (javnost treba biti obaviještena koje tijelo je odgovorno za donošenje odluka o slobodi okupljanja, a u slučaju zabrane ili ograničenja okupljanja, odluku je potrebno odmah dostaviti organizatoru u pisanom obliku, uz objašnjenje razloga za svako ograničenje).  

Bilo kakvo ograničavanje mirnog javnog okupljanja mora biti utemeljeno na realnim i opravdanim razlozima. Pozivanje na zaštitu nacionalne ili državne sigurnosti ne može se koristiti kao izgovor za nametanje nejasnih ili proizvoljnih ograničenja javnih okupljanja, osim ako se zaista ne radi o ugrožavanja teritorijalnog integriteta ili opstanka naroda/nacije jedne države.

(Buka)

Komentari / 17

Ostavite komentar
Name

cx

13.05.2015 06:45

Da ne bi rata, mnogi bi i dalje čuvali krave po selima iz kojih se šljegoše u Banjaluku. I postadoše ne samo gazdurine nego i vlasnici života Banjalučana.

ODGOVORITE
Name

Kim Baja D.

13.05.2015 06:57

U našoj Sjevernoj Koreji je takođe dozvoljeno izražavanje i javno okupljanje, naravno samo mirno...

ODGOVORITE
Name

slobode u RS-u

13.05.2015 07:12

Ostane li ova garnitura vlasti u RS-u srpskom narodu ostaje jedino da predje entitestsku liniju i u Federavciji se okupi i polaže svoje nezadvoljstvo.. svi koji (na teritoriji RS-a) javno kažu da su nezadovoljni bilo cim biće uhapšeni i procesuirani.. ..veliki vodja Kim od Laktasa je uveo nova pravila. Veliki vodja kaze 'nama je lijepo, mi smo bolja polovina BiH, mi smo bogati i institucionalno jaki, nismo gladni, imamo veće penzije i plate OD NJIH, mi cemo se na referendumu izjasniti o svojoj sudbini, mi cemo avionom do Trebinja (pa cemo iskociti padobranom tamo)..' Veliki vodja je poručio "MI CEMO IZGRADITI NAJJUZNIJI TOK NA PLANETI, JUZNIJI NIKAD NIJE POSTOJAO NITI CE POSTOJATI OD NASEGA" !!!

ODGOVORITE
Name

Василије

13.05.2015 07:13

У нормалном свијету је слобода говора и окупљања нормална појава.Код нас није,јер је све у функцији заштите лика и дјела великог нам вође и његове лоповске банде,која системски убија сопствени народ зарад личних интереса.

ODGOVORITE
Name

kondor

13.05.2015 07:24

SJEVERNA KOREJA ZA OVU NASU REPUBLIKU SRPSKU DEMOKRATSKA DRZAVA U SVAKOM POGLEDU. KAJA JE KUPIO SVE VITALNE FIRME A KAKO JE KRENULO MOGAO B USKORO I MUP I SUDSTVO DA UPISE U KONZORCIJUM MGMIND.

ODGOVORITE
Name

muka

13.05.2015 07:33

Vožd uvodi zakone da zaštiti svoju vladavinu, a ti nesmiješ zucnuti a gladan moraš biti.

ODGOVORITE
Name

007

13.05.2015 07:40

Jedno je sloboda govora,a drugo govor mržnje.Na portalima je da odluče koga pustiti,a koga ne.

ODGOVORITE
Name

Mikailo

13.05.2015 11:09

Znas sta je meni drago? Drago mi je sto ce banjalucki taksisti dobiti po ledjima kad sledeci put budu organizovali protest. Pa ce im onda biti jos sladje vozati careve slike po gradu za vrijeme izborne kampanje.

Name

vss

13.05.2015 09:00

007: Slobodno pričaj protiv mene šta god hoćeš! Niko ti nema pravo oduzeti tvoje pravo na mišljenje. To je tvoje osnovno ljudsko pravo. Ako me doživljavaš kao majmuna onda je to, kako kažu zapadnjaci, tako u tvojim očima. Što bih ja tebe tužio ili hapsio zog toga. Sve te zakone treba ukinuti. Te zakone su donijeli neljudi koji se boje posljedica onoga što su uradili. Naravno da će ih ljudi pljuvati. I treba. Ako ih ljudi doživljavaju kao lopove, bagrove, nepismenjake, podlace,...onda imaju pravo da to i kažu. Šta ispravnim ljudima drugo i ostaje nego da se emocionalno isprazne kad već država uopšte ne funkcioniše nego je go lopov do lopova i bagrov do bagrova u svakoj pori vlasti u ovom bolesnom društvu.

ODGOVORITE
Name

borac

13.05.2015 09:03

Pokusavaju da se spase zakonima a koji to zakon narod postuje kad krene??

ODGOVORITE
Name

Atina

13.05.2015 09:04

Ovdje neki komentarisu zakon a pojma nemaju o cemu se radi! Kome smeta transparentnost?

ODGOVORITE
Name

LUCIFER

13.05.2015 09:33

Hoće li Baja prodati MUP?Zainteresovan sam.Pravosuđe neće,pitao sam.

ODGOVORITE
Name

podrska za ck

13.05.2015 09:40

Vrhunski licemjeri koji su dosli u Banja Luku sada imaju firme a neprijavljuju radnike i rade ostale lose stvari

ODGOVORITE
Name

lalic

13.05.2015 10:02

NISKOGRADNJA LAKTASI 5 PLATA NIJE ISPLATILA A VOZI NEREGISTROVANE KAMIONE A SKORO JOJ JE DRZAVA ISPLATILA ZA FIKTIVNE POSLOVE 36 MIL I OPET NEMA PLATE KAKO JE MOGUCE

ODGOVORITE
Name

naravno

13.05.2015 11:13

Ne smiješ pričati, ne smiješ hodati, idemo dalje šta je ostalo

ODGOVORITE
Name

Dodano

13.05.2015 13:45

Daj sta das pa makar to bili i protesti da smirimo dusu u sebi.

ODGOVORITE
Name

Bogoljub

14.05.2015 05:17

Dragi gradjani i naravno komentatori,bili su izbori,odlucili ste se,dali glas (cast retkim izuzecima),pa izvolite uzivajte.Neki nece promene,drugi hoce pare za glas,treci neku vrstu usluge i eto ti sad.Izabrani se velikodusno zahvaljuju svojim biracima ,zakonom na zakon,rade naravno u interesu svih gradjana.Sad stezi kais,zatvori usta,vodi racuna gde izlazis (da se ne okupljas)i cekaj nove izbore da bi se obradovao nekim mrvicama za svoj glas.Pa opet ispocetka.

ODGOVORITE