MMF u BiH: Do novih kredita putem reformi

Delegacija MMF-a, koja je u posjeti Bosni i Hercegovini, u razgovoru sa federalnim čelnicima stavila je do znanja da će trebati puno više napora u ispunjavanju zadatih uslova kako bi se odobrila nova kreditna sredstva BiH.

Bosna i Hercegovina 05.05.2015 | 22:54
MMF u BiH: Do novih kredita putem reformi

U nove pregovore uključili su i Svjetsku banku čiji će tim pratiti može li BiH vraćati do sada prispjele obaveze ranije podignutih kredita.

Iako ekonomisti kažu da su reforme koje traži MMF potrebne BiH, malo ko je uvjeren da će nova vlast napraviti značajniji iskorak u sprovođenju reformi od prethodnih.

Da Bosna i Hercegovina grca u dugovima pokazuje i primjer novog kratkoročnog zaduživanja entiteta, naročito Republike Srpske, koja se početkom aprila prodajom trezorskih zapisa zadužila za novih 15 miliona KM ( 7,5 miliona evra), a za 6. april najavljeno je zaduženje za još 15 miliona KM.
Dospijevaju rate ranije uzetih kredita, a manjak u budžetima je iz godine u godinu sve veći upozoravaju ekonomisti.

“Sva ta zaduženja, kad pogledate strukturu spoljnog duga, strukturu unutrašnjeg duga, većina je u neproduktivne svrhe za plate glomaznoj administraciji, razna potkusurivanja i upravo da se kupi neko vreme, neki socijalni mir do narednog koraka. Ne znam koji bi to naredni korak još mogao da bude sem da se strmeknemo svi u provaliju”, kaže ekonomista Svetlana Cenić.

Prema raspoloživim podacima rate za kredite koje RS treba da plati ove godine iznose oko 500 miliona KM ( 250 miliona evra).

Dug Federacije je i veći kaže ministar finansija FBiH Jelka Miličević:

“Federacija ima negdje oko šest milijardi KM duga ( tri milijarde evra).Unutrašnji dug je negdje oko milijardu, ali nije problem dug za koji se zna. Najveći je problem dug kojeg nema u proračunu, koji nije prenesen u ovu 2015. godinu. Na kraju prošle godine imali smo 170 miliona tog duga, to je dug državnih predizeća, takođe imamo oko 20 miliona duga prema PIO-u, zatim dug od 35 miliona po osnovu sudskih presuda. Ni jedan od tih dugova nije u proračunu za ovu godinu.’’

Zbog povećanja deficita, pogotovo u izbornoj godini kada se, kako kažu ekonomisti, novac trošio nemilice da bi se obezbijedili glasovi za novu vladavinu, vlasti su ovih dana intenzivirale kontakte sa MMF-om.

Premijer Federacije Fadil Novalić nakon sastanka sa delegacijom MMF-a izjavio je da je nova vlast spremna uložiti napore da ispuni nove uslove, međutim pitanje je koliko će za to trebati vremena.

“Govorili smo o mogućim aktivnim pristupima u rješavanju problema našeg ekonomskog rasta, za to će biti više zadužena Svjetska banka i EU, samo je pitanje ko će biti predvodnik tih aktivnosti. MMF je prva stepenica na koju moramo stati da bismo konzumirali one usluge koje pružaju Svjetska banka i EU. Poručili su nam da će oni zapravo biti jedan tim’’, kaže Novalić.

Prema raspoloženju entitetskih zvaničnika pregovori ne idu tako glatko kako se mislilo.
Budući da je novac koji je MMF u posljednje tri godine dao BiH potrošen na otplatu dospjelih rata kredita, te u javnoj potrošnji, a nije se gotovo ništa učinilo da se obezbijedi finansijska disciplina trebaće, kaže ekonomista Zoran Pavlović, mnogo više truda nego ranije.

“Očigledno je da je MMF pristupio analizi mogućnosti vraćanja tih kredita time što je poslao stručnjake Svetske banke u Upravu za indirektno oporezivanje BiH, nakon čije posete je podignuta cena cigareta i rezanog duvana. Nivo dodatnih prihoda koji se ostvaruju po tom osnovu očigledno se ne ostvaruju po planu i projekciji Svetske banke. Na nedavnim razgovorima u Vašingtonu prema mojim informacijama stavljeno je do znanja da je uključen tim Svetske banke zadužen za praćenje realizacije obećanog u prošloj godini i mogućnosti vraćanja kredita koji su do sada povučeni. Sledeći sastanak je u junu, međutim procedure odobravanja novih stand by aranžmana će biti mnogo složenije iz prostog razloga što obećanja koja su data u pismima namera poslana MMF-u bh vlasti nisu ni počele ispunjavati.’’

Znajući kako su bh. političari laki na obećanjima, koja uglavnom ostaju neispunjena, ekonomisti smatraju da bi u ovoj situaciji bilo bolje sagledati mogućnost reprograma dosadašnjih kredita.

“Nije realno očekivati da BiH u kratkom roku poboljša poslovno okruženje, poveća broj zaposlenih, privuče strane investiture, jer se između ostalog ni ekonomska situacija u okruženju ne popravlja, što znači da se ne stvara ni mogućnost da se redovno izmiruju obaveze koje nam dospevaju’’, kaže profesor Zoran Pavlović.

Na sastanku sa delegacijom MMF-a kako kaže federalni ministar između ostalog razmatrana je i ideja povećanja stope PDV-a, tako da bi građani mogli očekivati dodatna poskupljenja, a sve u cilju dokazivanja domaće vlasti da može obezbijediti veći priliv novca u budžetima i vraćanje dugova.

Izvor: RSE

Komentari / 9

Ostavite komentar
Name

marko

05.05.2015 17:10

Sikter lihvari iz nase Srpske i BiH,povedite i vase sluge iz nasih insitucija!!!

ODGOVORITE
Name

zero

05.05.2015 17:17

Ne dajte im nista ni banke..kakve crne reforme.

ODGOVORITE
Name

BiH

05.05.2015 17:24

Sada ide prvo nadleznost na drzavni nivo pa kredit, pa opet nadleznost pa opet kredit... Ne bih bio Dodi u kozi.

ODGOVORITE
Name

Teško

05.05.2015 18:06

Teško Bogami da se izvuku iz opasne situacije ako MMF ne da pare kapituliraće oba entiteta i tako i treba više plaćaju administraciju nego neke države od 15.000.000 stanovnika treba uništiti lopove dok nije kasno

ODGOVORITE
Name

vss

05.05.2015 18:43

MMF dobro zana šta radi. Radi sve isplanirano da sve dovede do livade.

ODGOVORITE
Name

Zoka

05.05.2015 22:00

Taman se ponada da nema vise niko da im daje pare da mi i 10 koleno zaduzuju kad se javise bankari ajoj zlo i naopako

ODGOVORITE
Name

prica se

06.05.2015 04:04

Prica se kada je Putin provjerio koliko para na racunima imaju pojedinci sa prostora RS,nije dao kredit,jer imaju mnogo vise nego sto od njega traze.

ODGOVORITE
Name

MMF

06.05.2015 05:27

Polako Ali sigurno ce da se napravi Bih bez kantona entiteta I tri predsednika. Pa ce se Tek razgovarati o nekom kreditu.

ODGOVORITE
Name

zašto

06.05.2015 13:31

Da se ne smanje primanja od optinskih, gradskih, kantonalnih odbora, pa preko Parlamenata na nivou BIH za 30%, pa puta 12 meseci, te puta 4 godine. Posle toga i možemo kreditirati dguge zemlje.

ODGOVORITE