Četiri decenije od kraja Vijetnamskog rata
Svečanom vojnom paradom na ulicama Ho Ši Mina, nekadašnjeg Sajgona, Vijetnam danas obeležava 40. godišnjicu od okončanja katastrofalnog rata koji je njegovim građanima doneo pobedu i ujedinjenje, a Amerikancima bolan poraz.
Svijet 30.04.2015 | 12:11Rat između Demokratske Republike Vijetnam (Severnog Vijetnama) i Republike Vijetnam (Južnog Vijetnama) u savezu sa Sjedinjenim Američkim Državama završen je kapitulacijom Južnog Vijetnama i u njemu je poginulo najmanje tri miliona Vijetnamaca, kao i oko 58.000 američkih vojnika.
Tog 30. aprila 1975. godine komunističke trupe sa Severa zauzele su Sajgon, prestonicu Južnog Vijetnama i tenkovima probili kapije Predsedničke palate istakavši komunističkuu zastavu.
Bila je to neverovatna pobeda za revolucionarne snage koje su vodile gerilski rat više od tri decnije najpre protiv Francuske, a zatim i protiv Amerike, navodi AP. Proces ujedinjenja zemlje na čelu sa komunističkom vladom završen je sledeće godine.Posledice rata u Vijetnamu su se osećale dugo posle njegovog okončanja.
Količina eksploziva korišećena u bombardovanju Severnog Vijetnama veća je nego ukupna težina bombi bačenih na Nemačku, Italiju i Japan u Drugom svetskom ratu.Amerikanci su koristili i velike količine hemijskog oružja, naročito toksični herbicid poznat kao "agent oranž" koji je kako se procenjuje bačen na čak deset odsto teritorije, a čijem razornom dejstvu je bilo izloženo više miliona Vijetnamaca.
Većina učesnika današnje parade su veoma mladi vojnici koji su verovatno rođeni posle rata, ili ga se slabo sećaju, ali je on ostavio veoma duboke tragove u vijetnamskoj istoriji.Vijetnam, koji je još uvek komunistička zemlja, prešao je dug put za protekle četiri decenije.
Neki, međutim, procenjuju da brzina socijalnih i političkih reformi sada treba da dostigne ekonomsku transformaciju, navodi BBC.Za Amerikance i njihove južnovijetnamske saveznike, 30. april bio je dan haosa, panike i poraza, u istoriji poznat kao dan kada je Sajgon pao.
Poraz u Vijetnamu ostao je bolna uspomena u američkom kolektivnom pamćenju pošto je rec o prvom izgubljenom ratu jedne supersile današnjice.Odnosi dve zemlje ponovo su normalizovani tek 1995. godine, a Amerika je u međuvremenu postala jedan od najvećih investitora i ekonomskih partnera Vijetnama, a unapređena je i vojna saradnja.
Četiri decenije od kraja Vijetnamskog rata
Svečanom vojnom paradom na ulicama Ho Ši Mina, nekadašnjeg Sajgona, Vijetnam danas obeležava 40. godišnjicu od okončanja katastrofalnog rata koji je njegovim građanima doneo pobedu i ujedinjenje, a Amerikancima bolan poraz.
Rat između Demokratske Republike Vijetnam (Severnog Vijetnama) i Republike Vijetnam (Južnog Vijetnama) u savezu sa Sjedinjenim Američkim Državama završen je kapitulacijom Južnog Vijetnama i u njemu je poginulo najmanje tri miliona Vijetnamaca, kao i oko 58.000 američkih vojnika.
Tog 30. aprila 1975. godine komunističke trupe sa Severa zauzele su Sajgon, prestonicu Južnog Vijetnama i tenkovima probili kapije Predsedničke palate istakavši komunističkuu zastavu.
Bila je to neverovatna pobeda za revolucionarne snage koje su vodile gerilski rat više od tri decnije najpre protiv Francuske, a zatim i protiv Amerike, navodi AP.
Proces ujedinjenja zemlje na čelu sa komunističkom vladom završen je sledeće godine.
Posledice rata u Vijetnamu su se osećale dugo posle njegovog okončanja. Količina eksploziva korišećena u bombardovanju Severnog Vijetnama veća je nego ukupna težina bombi bačenih na Nemačku, Italiju i Japan u Drugom svetskom ratu.
Amerikanci su koristili i velike količine hemijskog oružja, naročito toksični herbicid poznat kao "agent oranž" koji je kako se procenjuje bačen na čak deset odsto teritorije, a čijem razornom dejstvu je bilo izloženo više miliona Vijetnamaca.
Većina učesnika današnje parade su veoma mladi vojnici koji su verovatno rođeni posle rata, ili ga se slabo sećaju, ali je on ostavio veoma duboke tragove u vijetnamskoj istoriji.
Vijetnam, koji je još uvek komunistička zemlja, prešao je dug put za protekle četiri decenije. Neki, međutim, procenjuju da brzina socijalnih i političkih reformi sada treba da dostigne ekonomsku transformaciju, navodi BBC.
Za Amerikance i njihove južnovijetnamske saveznike, 30. april bio je dan haosa, panike i poraza, u istoriji poznat kao dan kada je Sajgon pao.
Poraz u Vijetnamu ostao je bolna uspomena u američkom kolektivnom pamćenju pošto je rec o prvom izgubljenom ratu jedne supersile današnjice.
Odnosi dve zemlje ponovo su normalizovani tek 1995. godine, a Amerika je u međuvremenu postala jedan od najvećih investitora i ekonomskih partnera Vijetnama, a unapređena je i vojna saradnja.
Komentari / 2
Ostavite komentarЖИКА Ж
30.04.2015 11:23УБРЗО ЋЕ АМЕРИКОМ ВЛАДАТИ ЧЕМЕР И ЈАД!
ODGOVORITEVRS RVI
30.04.2015 15:51Predsjednik SAD-a je ove monstrume odlikovao za hrabrost kakve li ironije. Bar ih nestalo 58 000 koliko su priznali. Kako posiješ tako ćeš požnjeti.Počelo je da im se vraća. čak ih i priroda kažnjava.
ODGOVORITE