Amerikanizacija kao virus među Srbima

Šta nam je doneo Holivud i kako su "devojačke večeri", Dan zaljubljenih i "bejbi šauer" postali deo naših modernih običaja? U želji da živimo kao na velikom platnu, izgubili smo sopstveni identitet.

Zanimljivosti 28.04.2015 | 10:13
Amerikanizacija kao virus među Srbima

U jednoj od mnogobrojnih beogradskih kafana, buduća mlada sa velom na glavi proslavlja devojačko veče sa drugaricama obučenim u iste majice, uz tradicionalne američke “kapkejkove” (kolače). I kao što biva u filmovima, umesto stripera skidaju do pojasa konobara, raspoloženog ili primoranog da udovolji grupi pripitih žena...

Ovo je samo jedan od mnogih primera amerikanizacije u Srbiji. A ima ih mnogo. Tako se i u Srbiji sve češće dešava da mlada svoje drugarice-deveruše oblači u iste haljine, a da joj mladoženja na venčanju skine podvezicu sa noge. Baš kao u holivudskim filmovima, mlada i kod nas za sreću nosi nešto plavo, nešto novo i nešto pozajmljeno. Fama oko Dana zaubeljenih je već godinama prisutna u Srbiji, a u poslednje vreme buduće mame organizuju i takozvani „bejbi šaurer“. U pitanju je sedeljka nekoliko nedelja pred porođaj, kada joj prijatelji donose poklone...

„Mekdonalizacija“ je umešala prste u srpske običaje, a njen uticaj je vidljiv svuda, u partnerskim, prijteljskim i porodičnim odnosima. O tome šta smo dobili, a šta izgubili preuzimajući vrednosti zapadne kulture, razgovarali smo sa psihoterapeutom dr Zoranom Milivojevićem:

- Zahvaljujući filmu i muzici naročito, generacije su bile zaljubljene u Ameriku - kaže dr Milivojević. - Žudele su da i one postanu Amerikanci, a ako ne baš da odu u Ameriku, onda da bar liče na njih. I tako smo počeli da oponašamo ono što smo videli u filmovima, oblačenje, frizure, muziku, ali i način života.

Američka masovna kultura nam je ponudila nove uzore. Pored filmske, tu je i modna mašinerija, pa je čak i u Srbiji postalo popularno nositi odeću koja na sebi ima print američke zastave.

- Holivudizacija je u suštini amerikanizacije. Ljudi su gledali lepe glumce, odlično raspoložene, u skupim automobilima i kućama, čije su se priče završavale „hepiendom“. Holivud nam je ponudio sve ono što bismo hteli da imamo i budemo, „programirao“ nam predstavu o idealnom životu. Generacije više nisu želele da liče na svoje roditelje, već na likove junake filmova. Nastalo je vreme u kojem je ono što je tradicionalno proglašeno za nazadno i zastarelo, a sve što je dolazilo iz holuvdske mašinerije se smatralo naprednim. Zato se deo mladih i odrekao svoje tradicije - navodi Milivojević.

Ipak, Holivud svoje snove nije nudio samo nama već i ostatku sveta. Njegov uspeh naš sagovornik pripisuje tome što se obraćao onom delu nas koji zovemo „unutrašnje dete“. A dete kao dete, voli da uživa, da se dobro oseća i da ima ono što vidi kod drugih mališana. To nam je Amerika i ponudila - ideju blagostanja i lepog života.

- Mediji imaju najviše uticaja na mlade generacije. Oni oponašaju ono što su videli i smatraju da je dobro da što više liče na svoju generaciju u drugim zemljama. S druge strane, njihovi roditelji u tome ne vide neki veliki problem. Imate izreku: „kod komšije je i trava zelenija“. Ako je on bogatiji, verujemo da živi kvalitetnije od nas, pa se javlja se želja da i mi tako živimo. Trik je u tome što komšija zna da ga gledamo i što se pretvara i predstavlja u što lepšem svetlu, jer uživa da nas impresionira, a zatim i da nam nešto proda - navodi sagovornik "Života plus".

Nažalost, u Srbiji je mnogima draže tuđe nego svoje i zato uvode razne novotarije. Kao da svi postajemo poput Sterijine Feme. Čini se da tas na terazijama, kada merimo šta dobijamo, a šta gubimo prihvatanjem zapadnjačkog načina života, preteže na drugu stranu.

- Dobijamo zabavu, to da pred našima izgledamo „modernije“ od njih, pravimo se naprednijima. Ono što gubimo je identitet, naša kolektivna duša - napominje Milivijević.

Preuzeli smo modele i vrednosti u svim oblastima života, pa tako sada trošimo više nego što imamo, sastajemo se u šoping centrima, divimo se onima koji su lako došli do nekih para. U srednjoj školi bežimo od skromne i nevine devojke, od dobrog učenika, svuda i u bilo koje doba dana srećemo žene „skockane“ kao da su izašle iz „Em-ti-vi“ spotova... Postali smo individualisti i hedonisti, pa brakove i veze često okončavamo brzopleto (baš kao što smo u njih i ušli), okrećemo partneru leđa čim nam nešto ne odgovara, tražimo savršenstvo koje smo videli na filmu.

- Seksualna revolucija je donela slobode u seksu, ali i sklonost promiskuitetu. Poslednjih desetak godina mediji promovišu gej kulturu. Propagiraju se hedonizam i lake droge. Prijateljstava su postala manje važna, jer su ljudi danas veći individualisti, a odnos prema životu je potrošački. Poverovali smo da nam skupa i firmirana roba može pomoći da budemo zadovoljni i srećni. Tek u poslednje vreme se oslobađamo ovih zabluda - zaključuje Milivojević.

NENASILNO OSVAJANjE

Amerikanizacija u naš život nije ušla nasilno, već je prizvana da odgovori na potrebe koje je kod stanovništva razvio novi način industrijskog života, naglašava sociolog prof. Dr Vladimir Vuletić.

- Nije američka kultura izmenila naš nacionalni identitet, nego smo mi, kao i ostali narodi, ostali bez identiteta onog časa kada su bitno promenjeni uslovi života. Već posle Drugog svetskog rata više su se po načinu života razlikovali ljudi iste nacije koji žive u gradu i na selu, nego ljudi različitih nacija koji žive u istim gradskim, odnosno industrijskim uslovima. Globalizacija i američka filmska indsutrija samo su se nadovezali na ovu pojavu - objašnjava Vuletić.

On ističe da se kroz Holivud plasiraju i popularišu vrednosti različitih lobija koji imaju sredstava da sponzorišu filmove – država, CIA, vojska, LGBT...

Izvor: Novosti

Komentari / 0

Ostavite komentar