Balkan “pliva” u oružju iz devedesetih

U zemljama Balkana milioni komada ilegalnog oružja još uvek se nalaze u rukama građana. U pitanju je najčešće zaostavština iz ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, a vlade zemalja bivše SFRJ pokušavaju da, pomoću akcija legalizacije oružja, reše taj problem.

Region 29.03.2015 | 19:43

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je registrovano oko 87.000 komada oružja. Kako je rekao Abid Crnovršanin, generalni direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, broj ilegalnog oružja je nepoznanica.

"U Crnoj Gori ima oko 87.000 komada registrovanog oružja. Kada je u pitanju broj ilegalnog oružja, taj podatak nemamo i svaka procena je nezahvalna", rekao je Crnovršanin.

U novembru 2014, MUP Crne Gore, UNDP, OEBS i Centar za demokratsku tranziciju pokrenuli su kampanju "Poštuj život, vrati oružje", kako bi informisali građane o štetnim posledicama nelegalnog držanja oružja.

Zakon o oružju, koji je na snagu u Crnoj Gori stupio 19. marta ove godine, predviđa da vlasnici ilegalnog oružja mogu to oružje predati policiji, bez trajnih posledica.

Isti problem je i u BiH koja je, poput ostalih zemalja Balkana, opterećena problemom ilegalnog oružja. U posedu građana, prema nezvaničnim podacima, nalazi se gotovo 750.000 komada ilegalnog oružja koje predstavlja stalnu pretnju bezbednosti. Prema tome svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) iz 2010, u BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno poseduje oružje. Iz UNDP-a navode kako je taj broj verovatno i veći.

U Hrvatskoj su, osim legalnog oružja koje služi za lov, sport i samoodbranu, na terenu još uvek veće količine različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava zaostalih iz rata. Od 2007. pokrenuta je akcija u sklopu koje je građanima omogućeno da oružje predaju policiji bez sankcija.

Građani Hrvatske na kraju 2014, prema MUP-ovoj evidenciji, posedovali su oko 280.000 komada vatrenog oružja. Reč je najčešće o lovačkom oružju, oružju za sportske namene i oružju za samoodbranu.

"Pored oružja koje građani poseduju legalno, a imajući u vidu Domovinski rat i ostala zbivanja, pretpostavljamo da je veća količina oružja u nezakonitom posedu, odnosno oružje koje je zaostalo iz sukoba devedesetih", rekao je policijski službenik iz Službe prevencije Uprave policije Hrvatske Ivo Jakić, prenosi RTCG.

Od početka akcije legalizacije oružja koje poseduju građani, od 4. do 26. marta ove godine u Srbiji je predato 619 komada oružja, među kojima čak i jedna "zolja", 137 bombi i minsko-eksplozivnih sredstava, a podneseno je i 385 zahteva za registraciju oružja.

Procene su da se broj komada ilegalnog naoružanja kreće i do 900.000.

Izvor: RTS