U čemu je tajna dugovječnosti Stivena Hokinga?

Slavni fizičar Stiven Hoking je sa dijagnozom amiotrofične lateralne skleroze doživeo 73 godine. On sa ovom bolešću živi više od 40 godina, iako većini pacijenata lekari ne prognoziraju budućnost dužu od 20 godina.

Zanimljivosti 25.03.2015 | 06:59
U čemu je tajna dugovječnosti Stivena Hokinga?

Čovek koji je svetu pomogao da razume prostor, vreme, "crne rupe" i "veliki prasak" u svemiru, britanski fizičar Stiven Hoking skoro celu naučnu karijeru proveo je u invalidskim kolicima za koje ga je prikovala teška bolest – amiotrofična lateralna skleroza (ALS).

Hoking je lekarima zadao težak zadatak: da otkriju misteriju njegove dugovečnosti, s obzirom na to da ova bolest obično najduže traje 20 godina i završava se smrtnim ishodom, a Hoking sada ima 73 godine.

On je praktično "prevario" smrt već dva puta, živeći dva puta pomenutih 20 godina, koliko su lekari prognozirali. Oboleo je kada je imao samo 21. godinu.

"Kako je Stiven Hoking još živ" naslov je teksta objavljenog nedavno u uglednom dnevniku "Vašington posta", u kojem se i naučnici i lekari čude ovoj dugovečnosti, ali ističu da je on prosto i po tome - jedinstven.

Profesor Hoking nije jedinstven samo po otkrivanju najzamršenijih misterija kosmosa, već i po tome koliko dugo je poživeo sa ovom dijagnozom u relativno stabilno stanju. Šta ovog fizičara razlikuje od drugih obolelih od ALS? Sreća? Vrhunska zdravstvena nega koju sebi može da priušti? Hoking, koji zna da objasni najzamršenije tajne kosmosa, uzdržan je kada govori o svom zdravlju.

Lakonski je pre nekoliko godina ponudio odgovor: možda je razlog slaba apsorpcija vitamina!

Naš najpoznatiji stručnjak za lečenje ALS, profesorka dr Zorica Stević, neurolog sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije , priznaje da često pomisli na slučaj profesora Hokinga. Ima i knjigu o njemu.

- Teško je reći u čemu je tajna Hokingove dugovečnosti iako ima dijagnozu, jer nisam upoznata sa medicinskom dokumentacijom. Pretpostavljam da ima neki oblik nasledne ALS, jer tada bolest može da traje duže. I u Srbiji imamo pacijente koji žive više od 20 godina, ali najvažnije je što primerom Hokinga možemo da podstaknemo naše pacijente da se, kao i on, bore sa ovom teškom bolešću - kaže dr Stević.

Amiotrofična lateralna skleroza je najteža i najčešće bolest iz grupe bolesti motoneurona, za koju je karakteristično postojanje progresivne slabosti i gubitak mišićne mase ruku i nogu, ali i mišića koji su neophodni za disanje, govor i gutanje. Za dve do tri godine od nastanka prvih simptoma, kod obolelih dolazi do izraženog invaliditeta, oduzetosti ruku i nogu, sve otežanijeg disanja, nemogućnosti govora i gutanja.

- Bolesnici su potpuno svesni i najčešće mentalno očuvani do samog kraja. Bolest se najčešće javlja između 50 i 70 godine, ali kod nas je svaki peti bolesnik mlađi od 50 godina. U Srbiji ima oko 150 pacijenata sa ALS. Nažalost, bez obzira na svu terapiju, oko 80 odsto ovih bolesnika umire u prvih pet godina bolesti, a samo pet odsto preživi duže od 10 godina. Bolest je nasledna kod pet do 10 odsto pacijenata i zato je vrlo važna genetska dijagnostika i davanje saveta genetičara članovima bolesnikove porodice - objašnjava dr Stević.

Doktorka Stević kaže kako sami ALS bolesnici ne mogu da se pojavljuju u javnosti zbog teške bolesti hendikepa i nemogućnosti govora. Zato međunarodnu kampanju za pomoć ALS bolesnicima "Ledeni izazov" (Ice Bucket Challenge), u kojoj su poznate ličnosti prihvatale izazov da se poliju ledenom vodom iz kofe i(li) da uplate donaciju, naziva –fantastičnom.

- Pomogla nam je da ljudi u Srbiji saznaju da i kod nas postoji takva bolest i da pacijenti dožive da nisu zaboravljeni i marginalizovani - ističe dr Stević.

Prošlog leta ludilo je zahvatilo celu planetu: ledenom vodom polivali su se milioneri, predsednici država, političari, glumci, sportisti, ali i "društvo iz kraja" sa ciljem da se sakupi novac za istraživanja ove bolesti. U ovoj akciji u Srbiji je prikupljeno blizu milion dinara i kupljene su NIV mašine (aparati za disanje) i maske za disanje.

Ima li pomaka u lečenju ALS?

- Pošto uzrok bolesti nije poznat, još ne postoji uspešna terapija kojom može da se zaustavi progresivan tok bolesti, pa je glavna terapija ona za ublažavanje simptoma. Jedini raspoloživi lek u svetu je "rilutek". Ako se lečenje započne u ranoj fazi bolesti, život bolesnika može značajno da se produži. Republički fonda za zdravstveno osiguranje plaća ovaj lek za 31 bolesnika - kaže doktorka Stević, koja je i osnivač Udruženja za bolesti motoneurona Srbije.

Istina je da se ni lekari ne otimaju za lečenje ovih pacijenata.

- Pošto im se na Klinici za neurologiju postavi dijagnoza, brigu i negu preuzimaju regionalni centri. Slabost mišića može da počne slabošću mišića šake u jednoj ruci, pa se u rasponu od tri meseca javi i slabost noge. Pacijenti provode dane gledanjem televizije, korišćenjem kompjutera, igranjem igrica, zavisno od toga koliki je stepen hendikepiranosti. Kada ne mogu da pomeraju ruke, onda je to veliki problem. Takođe imaju problem sa govorom. Kod najvećeg broja pacijenata razum je očuvan do poslednjeg trenutka - navodi doktorka Stević.

Izvor: Blic

Komentari / 0

Ostavite komentar