Svake godine gubimo 30 sekundi proljeća

Svake godine čovječanstvo izgubi 30 sekundi proljeća - navode naučnici. Na sjevernoj polulopti proljeće se skraćuje za 30 sekundi svake godine usljed pomjeranja Zemljine ose.

Svijet 23.03.2015 | 12:15

Početak proljeća, prema kalendaru zemalja na sjevernoj hemisferi, zove se Zemljina proljetna ravnodnevnica.

Zemljina osa, koja je nagnuta za 23,5 stepeni u odnosu na svoju orbitu, nije tada okrenuta ka Suncu, kao što je tokom ravnodnevice u ljeto, niti je okrenuta od njega kao što je za vrijeme zimske ravnodnevice, već je tada na pola puta između te dvije tačke.

Prema izveštaju portala "Živa nauka", promjena izazvana kolebanjem Zemljine ose zove se precesija, a zbog nje ljeto počinje 30 sekundi ranije svake godine.

Ovaj postepeni pomak u orijentaciji dio je ciklusa koji traje 26.000 godina.

To znači da će tek nakon 8680. godine, kada će biti najkraća anomalija, proljeće početi da vraća svoje izgubljeno vrijeme od ljeta /produžavaće se svake godine/. 

Trenutna naučna teorija glasi da je 23,5 stepeni Zemlje u odnosu na ravni njene orbite /što omogućava različita godišnja doba/ nastalo sudarom Zemlje sa objektom nazvanim Teja, koji je bio veličine Marsa.

Prema teoriji, veliki sudar je pomjerio Zemlju sa svoje pozicije i poslao sirove sastojke iz kojih je Mjesec kasnije formirao orbitu oko Zemlje.

Izvor: SRNA