Japan diže morski zid protiv cunamija

Četiri godine posle razornog cunamija koji je zbrisao veliki deo severoistočne obale Japana, ta zemlja planira da izgradi skoro 400 kilometara dug morski zid, visine oko pet spratova, kako bi se zaštitila od eventualnih budućih prirodnih katastrofa.

Zanimljivosti 23.03.2015 | 07:48
Japan diže morski zid protiv cunamija

Protivnici zida protiv cunamija, čija izgradnja bi koštala 820 milijardi jena (6,8 milijardi dolara) smatraju da će ogromna betonska barijera ugroziti eko-sistem mora, ali i vidik, omesti ribolov od kojeg živi većina stanovnika, a zapravo veoma malo učiniti da zaštiti ljude koji prilikom cunamija najčešće beže u više delove, prenosi Beta.

S druge strane, pristalice zida kažu da je on nužno zlo, koje će istovremeno obezbediti i nova radna mesta, bar na neko vreme.

U severnoj ribarskoj luci Osabe, stanovnici su ljuti zbog betonske barijere visoke 12,5 metara koja im zaklanja pogled na more.

„Istina je ta da to izgleda kao zatvorski zid“, rekao je ljutito 46-godišnji Kazutoši Musaši, koji je pre cunamija 2011. godine živeo na obali mora, a nakon toga se preselio u unutrašnjost.

Javni radovi na izgradnji morskog zida, kako ocenjuje agencija AP, glavna su strategija vladajuće Liberalno-demokratske partije i njenih pristalica u velikim kompanijama, a lokalni zvaničnici nameravaju da slede te planove.

Paradoks sličnih projekata, međutim, prema oceni stručnjaka, jeste da, dok njima može da bude donekle smanjena potencijalna šteta, oni istovremeno mogu da ljude učine neopreznijima, a to može da bude veliki rizik duž obale, koja je posebno na meti cunamija, morskih oluja i drugih prirodnih katastrofa.

Neki od 18.500 ljudi koji su umrli ili nestali posle zemljotresa i cunamija 2011. godine nisu uopšte čuli upozorenja i pobegli na vreme, ističe AP.

Cuneaki Igući bio je gradonačelnik Ivanume, gradića koji se nalazi južno od najvećeg grada tog regiona, Sendaja, kada je cunami, izazvan zemljotresom magnitude 9,0 pogodio tu obalsku oblast.

Morski zid visok 7,2 metra, izgrađen nekoliko godina ranije da bi se usporila erozija plaža u Ivanumi, uspeo je da oslabi vodenu stihiju, što su učinila i stabla borova zasađena duž obale, ali je ona ipak zadrla pet kilometara u kopno.

Putnici i osoblje gledali su sa viših spratova i krova aerodroma kako talasi nose automobile, zgrade i letelice, kao i cele kuće u gusto naseljenoj oblasti uz plažu.

Gradić je nakon toga popravio oštećenja na morskom zidu, ali ne planira da poveća njegovu visinu.

Umesto toga, Igući je bio jedan od prvih lokalnih zvaničnika koji je podržao plan bivšeg premijera Morihira Hosokave da se zasade šume mešanog drveća duž obale, na visokim bedemima od zemlje i đubreta, kako bi se pomoglo stvaranju živog „zelenog zida“ koji bi opstao i pošto bi se veće betonske konstrukcije urušile.

„Ne treba nam viši morski zid. Ono što nam je potrebno jeste da se svi na vreme evakuišu. Najbezbednije za ljude je da žive na višoj nadmorskoj visini, kao i da im kuća i posao budu na različitim lokacijama. Ako to postignemo, ne moramo da imamo 'veliki zid'“, naglasio je Igući.

I supruga premijera Šinza Abea protivi se gradnji betonskog zida duž severoistočne obale Japana.

Ona je prošlog septembra u govoru u Njujorku ocenila da zidovi mogu da onemoguće stanovnike obalskih krajeva da primete cunami koji se približava i pobegnu na vreme, i dodala da bi i njihovo održavanje moglo da bude skupo za sve malobrojniju obalsku populaciju.

„Ono što želim da naglasim jeste da, bez obzira na to šta ljudi pokušavaju da stvore, neće pobediti prirodu, tako da mi ljudi treba da nađemo način koegzistencije s njom. Pobeći kada se pojavi opasnost je najvažnija stvar da bi čovek sačuvao život“, zaključio je jedan lokalni lider.

Izvor: RTS

Komentari / 0

Ostavite komentar