Voće 15 puta prskaju otrovom

Srpski poljoprivrednici sve manje vode računa o upotrebi i kvalitetu sredstava za zaštitu bilja. Povećane količine nedozvoljenih materija pronađene u spanaću, limunu, mandarinama...

Srbija 06.03.2015 | 21:45
Voće 15 puta prskaju otrovom

Upotreba pesticida već godinama je van kontrole. Mnogi poljoprivrednici ne znaju čime prskaju biljke i zemlju, a i ne vode računa na koji način to rade.

Karenca, period od prskanja do tanjira, često se nepoštuje, pa kupac na kraju ne zna ni sam da li je zdravo to što nosi kući ili ne. Naročito kad vidi da jabuka nedeljama ne menja izgled, i deluje kao tek ubrana.

- Ne znamo čime prskamo voće, odakle su ta sredstva i koliko pomažu - rekao nam je jedan od voćara iz Ritopeka.

- Samo sam jabuku prskao za godinu dana više od 15 puta. I to ne baš mnogo uspešno, jer pesticidi koje sam nabavio, nisu pomogli uopšte. Ni sami ne znamo odakle nabavljamo i ko je proizvođač tih otrova.

Pesticida Domaće proizvodnje više i nema, a gotovo sve uvozimo. Svašta se donosi i prepakuje. Tako sam naručio iz Nemačke firme neko sredstvo, koje sam ovde video, a Nemci, u njihovoj fabrici, nikad čuli. Neko je lažirao njihovu etiketu. Nama treba i dobra obuka da znamo kako da koristimo pesticide.

U Ministarstvu poljoprivrede rekli su da je u periodu od 3. juna do 31. decembra uzeto 935 uzoraka hrane biljnog porekla, koji su ispitivani na ostatke pesticida.

- Od ukupnog broja uzoraka iz domaće proizvodnje, kod sedam su nađeni ostaci sredstava za zaštitu bilja iznad maksimalno dozvoljenih granica - kažu u resornom ministarstvu.

- Granična fitosanitarna inspekija od 438 uzoraka voća i povrća iz inostranstva otkrila je 16 pošiljki južnog voća iz Turske i šest pošiljki voća i povrća iz drugih zemalja, sa nedozvoljenom količinom pesticida. Laboratorijske analize rade se na više od 400 aktivnih supstanci.

Među domaćim voćem i povrćem koji su imali povećane količine pesticida bile su po jedna pošiljka jabuke, šljive, grožđa, paprike, krastavca, maline i spanaća. Od južnog voća veće količine otrova imali su pojedini uzorci limuna, pomorandže, nara i mandarine.

Višak pesticida pronađen je u tri ture spanaća, poreklom iz Belgije, Italije i Francuske, i u po pošiljci pasulja sa Madagaskara, grožđa iz Makedonije i breskve iz Francuske.

Prema rečima Julke Toskić, inženjera zaštite bilja i prehrambenih proizvoda iz "Delta Agrara", kada se govori o nekontrolisanoj upotrebi pesticida, to se najpre odnosi na same individualne poljoprivredne proizvođače. Koliko su spremni da se pridržavaju svih uputstava za primenu sredstava za zaštitu bilja.

Kada je reč o uvozu pesticida iz Kine, naša sagovornica ističe da tu može biti jedino problem u praksi. Kako kaže, pesticidi iz Kine znatno su jeftiniji pa u tom smislu, proizvođači primenjuju veće količine od dozvoljenih, kako bi se osigurali da će tretman uspeti.

- To ne važi za sve proizvođače koji svoje proizvode plasiraju u domaćim maloprodajnim lancima i izvoze robu, jer su kontrole obavezne - prica Toskić.

- Manjkavost je u samoj praksi i primeni srestava za zaštitu bilja, koja se temelji na stručnosti i savesti onih koji pesticide i koriste. U prošloj godini za šest meseci u 29 uzoraka voća i povrća iz uvoza i iz zemlje otkrivene su nedozvoljene količine pesticida. Limun, pomorandža i mandarina od voća i spanać od povrća bili su najotrovniji, ali su štetne hemikalije u nedozvoljenoj količini otkrivene i u grožđu, šljivama, pasulju...

USKLAĐIVANjE SA EU

Zakon o sredstvima za zaštitu bilja, na čije se izmene čeka, već je velikim delom usaglašen sa regulativom EU. Prema rečima Toskić, to podrazumeva pooštravanje pravila u vezi kvaliteta pesticida i prateće toksikološke dokumentacije. Takođe, mnoge aktivne materije pesticida, za koje je već utvrđeno da izazivaju negativne posledice po zdravlje ljudi, zabranjene su u EU i kod nas. U tom smislu, u narednom periodu, kvalitet pesticida koji će biti u prometu u Srbiji, samo će se poboljšati, jer će moći da se registruju i prodaju samo sredstva za zaštitu bilja čiji proizvođači imaju kompletnu dokumentaciju - objašnjava Toskić.

Izvor: Večernje novosti

Komentari / 5

Ostavite komentar
Name

Sinny Boy

06.03.2015 20:50

Kad čujem ono:"Ovo je domaće voće,neprskano" ja se naježim.Godinama prolazimo pored voćnjaka i njiva i vidimo seljake sa maskama na licu koji zaprašiju jabuke,šljive...A o krompiru da ne govorimo.Protiv zlatice se godinama vodi biološko hemijski rat!

ODGOVORITE
Name

brčak

06.03.2015 21:55

Nije čudo što mladi ljudi umiru ,mi smo zatrovani raznim herbicidima,samo u nekim selima moze se naci zdrava vocka

ODGOVORITE
Name

Radovan

07.03.2015 06:51

Ne mogu da vjerujem da o tome treba da vode računa voćari, treba im zakonom naložiti da imaju laboratorije pa da provjeravaju čime prskaju a ministri neka žderu po kafanama. Katastrofa.

ODGOVORITE
Name

smoksan

07.03.2015 06:56

Kupuju jaja na veliko i na pijaci prodaje kao domace.Kupuje jabuke 15 puta prskane i prodaje kao domace. Zacaran krug.Kupujmo domace.

ODGOVORITE
Name

UG

07.03.2015 07:19

Komsija kod mene prsce svaku drugu vece jabuke i kruske i to pred berbu . Nije samo da je zatrovo svoje nego i komsijsko i voce i pocrce .

ODGOVORITE