Rast stranih investicija na "klimavim nogama"

Direktne strane investicije u BiH bi narednih godina trebalo da zabilježe rast, pa se tako očekuje da čak premaše "magičnu" cifru od milijardu maraka.

Bosna i Hercegovina 12.02.2015 | 22:51

Pokazuju to projekcije stranih direktnih ulaganja za period 2014 - 2017. godina, svrstane u Nacionalni program ekonomskih reformi, koji je Savjet ministara BiH usvojio na svojoj posljednjoj sjednici.

Ipak, u ovom dokumentu se upozorava i na niz faktora koji bi mogli uticati na neispunjavanje plana stranih investicija u BiH, a koji se najviše odnose na moguća smanjenja ulaganja u naftni i djelimično u elektroenergetski sektor, te nezainteresovanost stranih ulagača za privatizaciju preostalog državnog kapitala. Kako je pojašnjeno, kod velikog broja planiranih projekata u narednim godinama upitan je pronalazak strateškog partnera i načini finansiranja, što bi svakako moglo ugroziti plan investicija.

Tako se, prema procjenama sadržanim u ovom dokumentu, ove godine očekuju direktna strana ulaganja u iznosu od 880 do 940 miliona KM.

"Ulaganja u elektroenergetski sektor u ukupnom iznosu od oko 690 miliona KM, i to kompanija EFT do 340 miliona KM, 'Comsar Energy Ltd.' do 200 miliona KM i 'Termoelektrana - Toplana' (TE-TO) Zenica 150 miliona KM, te ulaganja u ostale sektore u rasponu od 190 do 250 miliona maraka", stoji u ovom dokumentu.

Kako su naveli, ulaganja EFT grupe u TE Stanari iznose oko 300 miliona maraka, a očekuje se i početak gradnje HE Ulog od strane iste grupe s prosjekom godišnjeg ulaganja do 40 miliona maraka. Dalje, "Comsar Energy Ltd." planira početak gradnje HE Mršovo ukupne vrijednosti oko 200 miliona KM, što bi godišnje u prosjeku donosilo oko 50 miliona KM.

"Tu je i nastavak ulaganja u TE Ugljevik 3 u iznosu od 150 miliona KM. U ovoj godini TE-TO Zenica nastavlja izgradnju s pretpostavljenim ulaganjem do 150 miliona KM", navedeno je u ovom programu.

Prema projekciji, direktna strana ulaganja u sljedećoj godini bi bila od 980 do 1,080 milijardi maraka. Od tog iznosa, ulaganje u elektroenergetski sektor bi iznosilo oko 680 miliona KM - ulaganje EFT grupe oko 230 miliona KM, "Comsar Energy Ltd." do 200 miliona maraka i TE-TO Zenica 250 miliona KM. Tu je i ulaganje u izgradnju dvije dionice autoputa na koridoru 5c, koje bi donijelo 100 miliona maraka, dok bi prosječno ulaganje u ostale sektore bilo u rasponu od 200 do 300 miliona maraka.

"Izvjestan je početak izgradnje dionice autoputa Doboj – Vukosavlje, koji bi donio 50 miliona KM, te dionice Doboj Jug - Žepče sa 50 miliona KM", stoji u ovom programu. Kada je u pitanju 2017. godina, procjene su da bi strana ulaganja mogla biti u rasponu od 940 do 1,040 milijardi maraka. Najveći iznos opet odlazi u elektroenergetski sektor i to 440 miliona maraka. Pored toga, tu je ulaganje u autoputeve od 200 miliona KM, te ostale investicije u rasponu od 300 do 400 miliona maraka.

Međutim, kada su u pitanju glavni rizici po ove planove, ističe se da je i dalje upitan pronalazak strateškog partnera i načini finansiranja za TE-TO Zenica, TE Tuzla i TE Kakanj, te strateških partnera za projekte "Gornja Drina" i "Srednja Drina". Još nisu pronađeni partneri, odnosno koncesionar za izgradnju dionica autoputa na koridoru 5c, dok je izgradnja dionice dijela gasovoda "Južni tok", koji prolazi kroz RS trenutno u zastoju.

Kao prepreka bi se mogla pojaviti i moguća smanjena potreba za električnom energijom u regionu uzrokovana smanjenom ekonomskom aktivnošću, odnosno, niska cijena struje. Dalja ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta Rafinerije Brod su takođe upitna, usljed pojave konkurentske firme "Gazprom" na bh. tržištu.

Proces privatizacije u BiH može isto tako doći u pitanje, te se može očekivati da firme poput "Energopetrola" Sarajevo, "Hidrogradnje" i "Šipad export-importa" Sarajevo, ne pronađu zainteresovane kupce.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar Udruženja ekonomista RS - SWOT, rekao je da prema njegovom mišljenju nije realno očekivati da već u narednoj godini direktne strane investicije premaše milijardu maraka.

"Vrlo teško je to izvodljivo jer je veoma kratak period i zato smatram da je previše optimistično da se za to vrijeme može steći pozitivna slika o BiH i ispraviti svi oni problemi koji su se nagomilavali prethodnih godina", rekao je on. Dodao je da zadnjih godina ne dolazi do poboljšanja političke situacije, ni do poboljšanja privrednog ambijenta u BiH, i u takvim uslovima strani investitori ne žele ulagati u BiH.

Izvor: Nezavisne novine