Krojenje budžeta bez javnosti

Način usvajanja budžeta na svim nivoima vlasti u BiH nije u skladu sa evropskim normama, jer mu zbog hitnosti usvajanja nedostaje demokratski legitimitet i zato što je podložan neprimjerenim političkim uticajima, smatraju u Evropskoj komisiji.

Bosna i Hercegovina 29.01.2015 | 10:32

Kako su istakli u posljednjem Izvještaju o napretku BiH ka EU, Evropljani su zabrinuti činjenicom da budžete prečesto usvajaju u hitnoj proceduri, čime se sprečava provođenje kvalitetne javne rasprave i učešće šire javnosti u njegovom kreiranju i kako će biti potrošena javna sredstva.

"Osim toga, budžeti se uglavnom rebalansiraju jednom ili više puta tokom godine što, s obzirom na to da postoje ograničeni ljudski resursi koji se bave ovom oblašću, ne ostavlja mnogo vremena i mogućnosti da se poboljša transparentnost prema javnosti", navodi Evropska komisija.

Upozoravaju da je kompletan sistem ranjiv na političke zloupotrebe, mada, kako ističu, treba pohvaliti činjenicu da vlasti na svim nivoima uspješno upravljaju dugom, čime se sprečava opasnost od nemogućnosti isplaćivanja prispjelih rata na dug, uključujući i kamate.

"Ipak, ne postoji javna strategija upravljanja dugom, koja bi davala smjernice za politike rješavanja problema duga. Potrebno je i poboljšati i reformisati procedure pisanja finansijskih izvještaja", naveli su u Evropskoj komisiji.

 Asim Mujkić, politolog iz Sarajeva, smatra da je netransparentnost i izbjegavanje javnog uvida u rad političkih struktura i način donošenja odluka, posebno kad je planiranje raspodjele novca u pitanju, temelj na kojem počiva cjelokupni loš sistem vladavine u BiH.

Mujkić smatra da je građansko društvo u povoju i da nije u stanju nametnuti političkim elitama da promijene svoj obrazac ponašanja koji, kako je istakao, preferira mistifikaciju i političkog i ekonomskog života koji dovodi do manjka odgovornosti prema javnosti.

"Ljudi nisu bili u stanju čak ni da dignu glas kada su sami direktno bili žrtve nepogode tokom proteklih majskih poplava, kada su vlasti pokazale da nisu sposobne da saniraju štetu, i onda zaista svjedočimo jednoj zaista niskoj građanskoj kulturi", naglasio je on.

Naveo je da je osnovni diskurs u bilo kojoj zemlji Evrope kako se troši novac i na koji način će biti planirani prihodi i rashodi, navodeći primjer Grčke u kojoj se koplja lome u vezi s tim ko treba i na koji način da servisira grčki dug.

"Izgleda da jedino kod nas nema svijesti da se radi o nečemu što je naše i nešto čim političari nemaju pravo da raspolažu kako oni žele, ne vodeći računa o javnom interesu", istakao je on i napomenuo da građani izlaskom na izbore daju mandat političkim strukturama da u njihovo ime upravljaju javnim novcem.

Boris Tihi, ekonomista i profesor na Univerzitetu u Sarajevu, ukazao je na još jedan važan problem: činjenicu da ni biznismeni, ekonomski stručnjaci i ljudi koji se bave privlačenjem investicija nemaju dovoljan uticaj na to kako se kreiraju budžeti i ekonomske politike, upozorivši da je politički uticaj na ekonomiju nešto čega se stranci najviše boje.

"Svaki investitor koji dolazi u neku zemlju da investira spreman je na ekonomski rizik i uvijek računa s njim kad se odlučuje da li će investirati ili ne. Ali politički rizik on ne mora i ne želi da trpi kad može otići u Bugarsku ili Rumuniju i zemlje u kojima politika ne raspolaže javnim sredstvima kao što je slučaj kod nas", zaključio je on.

Inače, evropski predstavnici zaduženi za BiH već godinama upozoravaju da se velika budžetska sredstva troše nenamjenski bez pravilnog obrazloženja, više od 20 odsto se troši za otplate dugova uglavnom za tekuću potrošnju, dok se za kapitalne investicije koje mogu donijeti novu vrijednost troši manje od pet odsto.

Centar za istraživačko novinarstvo je, na primjer, nedavno pisao da se budžetske rezerve troše za liječenje i školovanje političara i njihove rodbine i bliskih prijatelja, a da se novac iz budžetskih rezervi FBiH za hitne potrebe iz godine u godinu troši nenamjenski.

Izvor: Nezavisne novine