Nema političke volje da se procesuiraju zločini

Predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta izjavio je danas da u Hrvatskoj skoro dve decenije od završetka rata ne postoji politička volja da se procesuiraju počinioci ratnih zločina nad Srbima i ocenio licemernom izjavu pomoćnika hrvatskog ministra pravde Ivana Crnčeca da Srbija nije u poziciji da procenjuje hrvatsko pravosuđe.

Region 05.01.2015 | 11:00

"Situacija upravo obrnuta, jer je Hrvatska kao član Evropske unije tobože ispunila evropske standarde u suđenjima za ratne zločine. Niz činjenica pokazuje da u Hrvatskoj skoro dve decenije od završetka rata ne postoji politička volja da se procesuiraju počinioci ratnih zločina nad Srbima. Tokom 2013. i 2014. godine nije pokrenuta nijedna istraga niti je optužen neki pripadnik hrvatske vojske ili policije za krivičnio delo ratnog zločina", rekao je Linta u saopštenju.

Naprotiv, kako dodaje, sudovi su većinu slučajeva ratnih zločina počinjenih od strane hrvatskih jedinica, a koji su pokrenuti za vreme pristupnih pregovora, zaključili oslobađajućom presudom. 

"U pravosnažno završenim predmetima, kao što su Sisak i Prukljan kod Skradina, tužilaštvo se potrudilo da optužnicom bude obuhvaćeno što manje lica i da se broj osuđenih svede na minimum. Obećanja predsednika Josipovića i premijera Milanovića da će Hrvatska sama procesuirati ratne zločine bez obzira na etničku pripadnost počinioca i žrtve, posle oslobađajuće haške presude generalima Gotovini i Markaču novembra 2012. godine, ostala su mrtvo slovo na papiru", kazao je Linta. 

Linta je podsetio odgovorne u Hrvatskoj i hrvatsku javnost na neke poznate, a neprocesuirane ili nekažnjene, zločine poput ubistava srpskih civila za vreme i posle operacije "Oluja" u selima Golubić, Gošić, Varivode i Mokro polje na kninskom području, u selu Kijani kod Gračaca, u selu Komić na koreničkom području, nekoliko napada na izbegličku kolonu na putu Glina - Dvor i masovnog ubistva više od 500 srpskih izbeglica kod zaseoka Janusi, u blizini Donjeg Žirovca.

Apelovao je na Evropsku uniju i međunarodnu javnost da jasno stave do znanja Hrvatskoj da mora da obezbedi nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost u otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina, jer je to bio jedan od glavnih uslova za zatvaranje pregovora o Poglavlju 23 "Pravosuđe i ljudska prava" 30. juna 2011. godine.