Turska između istoka i zapada

Bivši ambasador Srbije u Turskoj Dušan Spasojević ocenio je u Novom Sadu da niko više ne veruje da će Turska postati članica Evropske unije, ali da ona ostvaruje snažan položaj u Evropi i svetu kroz članstvo u NATO, kojem doprinosi sa velikim brojem vojnika.

Srbija 12.12.2014 | 08:01
Turska između istoka i zapada

"Turska je još 1952. godine ušla u NATO i to je možda bila jedina greška u njenom tadašnjem nastojanju da pređe iz istočne u zapadnu civilizaciju.

Tada je osiguran njen odnos prema Rusiji i u očima EU i Amerike više nije bilo neophodno da jedna islamska zemlja postane deo EU", kazao je Spasojević na predavanju "Turska - između Istoka i Zapada".

Kako je objasnio, Turska nema baš sjajne odnose sa istočnim komšijama, poput Iraka i Irana, u Evropi je u dobroj saradnji sa Bugarskom, a Grčka i Kipar predstavljaju veliku branu ka evropskim integracijama.

"Turska će ostati u NATO, jer joj to obezbeđuje da jednom nogom bude u Evropi i zapadnom svetu, ali prve prepreke dolaze već kod Kipra", dodao je Spasojević.

On je ocenio i da je Turska trenutno najcentralizovanija zemlja u Evropi, da država ima uticaj na sve nivoe donošenja odluka, da se u sve meša i da sve ima državni predznak, a da se građani "pribojavaju" te države.

"U Turskoj džava upravlja i crkvom, i njena sekularizacija je potpuno drugačija od one koju mi poznajemo. Kada imam treba nešto da kaže u Turskoj, ne sme se zaboraviti da on ustvari govori sa pozicije direktora neke vladine kancelarije koja se bavi religijom", kazao je on.

Prema njegovim rečima, upravo je ova vrsta sekularizma nešto što je pogodovalo predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, koji nikada nije krio da je islamista, pa se sada veliki deo unutrašnje i spoljne politike ove zemlje zasniva na veri.

Govoreći o uticaju Turske na Balkanu, Spasojević je rekao da ona balkanske muslimane koristi za "raskusuravanje" sa drugim velikim silama, evropskim silama i Rusijom.

Međutim, u smislu njenog uticaja na samo Kosovo, Spasojević je dodao da tu Turska ne može puno da učini, jer Albanci nisu bili "veliki ljubitelji Otomanskog carstva i štaviše bili su tada nekontrolisani deo koji je pravio probleme, pružao otpor i zabio Turskoj nož u leđa kada se najmanje nadala".

Dodao je da sa druge strane Bošnjaci, odnosno "običan narod" sa Balkana koji je islamske veroispovesti, doživljava Tursku kao silu zaštitnicu.

Predavanje "Turska - između Istoka i Zapada" organizovalo je novosadski Evropski pokret u Srbiji i Fondacija Konrad Adenauer u sklopu programa "Kompas Evrope".

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Istina

12.12.2014 07:21

Možemo je kritikovati za način vladanja, mada ne vidim ništa loše, ali je ekonomska velesila. Pozajmljuje MMF-u novac! To može samo Kina i Turska.

ODGOVORITE