Poplava doktorskih titula u Srbiji

U Srbiji je gotovo jednak broj onih koji trenutno spremaju doktorat sa ukupnim brojem doktora nauka.

Srbija 06.12.2014 | 14:57
Poplava doktorskih titula u Srbiji

U Srbiji je gotovo jednak broj onih koji trenutno spremaju doktorat sa ukupnim brojem doktora nauka. Kada se zbroje svi doktori nauka - profesori univerziteta, naučnici u institutima, zaposleni u privredi i državnim institucijama - ima ih 16.972. Sa druge strane, u procesu pripreme doktorata je 14.331 kandidat!

Tu je 10.500 studenata doktorskih studija po „bolonjskim“ programima i još 3.832 akademca koji tezu pripremaju po starom, posle magistrature.

Niko ne zna da li nam je hiperprodukcija doktoranada potrebna i šta bi tačno svi ti ljudi mogli da rade. Njihov broj povećava se, ipak, svake godine. A kapaciteti na fakultetima su još veći od broja upisanih. U odnosu na broj mesta akreditovanih na doktorskim studijama, u školskoj 2013/2014. čak 40 odsto je ostalo nepopunjeno.

Ovi podaci o stanju najvišeg nivoa obrazovanja u našoj zemlji objavljeni su u publikaciji „Doktorske studije u Srbiji“ koja je juče predstavljena u Rektoratu Univerziteta u Beogradu. Istraživanje su radili nacionalni saveti za nauku i visoko obrazovanje.

"Posle uvođenja „Bolonje“, svi fakulteti izjasnili su se da neće više imati magistarske studije. U praksi su, međutim, magistre i posle toga školovali neki fakulteti koji nikada nisu imali dozvolu za tu vrstu studija", rekla je prof. dr Vera Dondur, predsednica Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj.

Ona je naglasila da zabrinjava veliki broj onih koji će da doktoriraju po starim programima. To ukazuje da su mnogi i posle 2005. upisali magistarski, iako je to trebalo da bude zabranjeno. A sa magistraturom, mogu prečicom do titule doktora.

Istraživanje je pokazalo da je u društveno-humanističkim naukama od 2005. do danas deset puta više ljudi doktoriralo po starim nego po novim programima. Da bi se dobila titula „dr“ po novom, potrebno je da doktorske studije traju tri godine i da kandidat pre odbrane teze ima objavljen rad u uglednom naučnom časopisu, sa takozvane SCI liste. Po starom, brani se samo doktorska teza.

Od 2005. do danas na državnim fakultetima je doktoranada po starom tri puta više nego po novom.

"Poslednjih deset godina imamo poplavu doktorskih zvanja. Ove studije postale su samo forma, da neko prikači titulu", kazao je akademik Ljubiša Rakić, potpredsednik SANU.

"Doktorske studije ne smeju biti masovne. Nemoguće je da jedan nastavnik radi sa 10 ili 20 studenata. Bilo je slučajeva da fakulteti raspišu konkurs za 50 ili 100 studenata doktorskih studija, a da nemaju više od deset nastavnika sa potrebnim kvalifikacijama".

MALOBROJNI NA PRIVATNIM

Najveći broj doktora nauka izlazi sa državnih univerziteta.

Doktorske studije prošle školske godine na Singidunumu je upisalo 36, na Megatrendu 49, a na Privrednoj akademiji 38 kandidata.


Izvor: Večernje novosti

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Predratni diplomirani inženjer

06.12.2014 14:34

Ne dajem pet para na znanje svih tih doktora nauka u tim i tim naukama. Sve to je sramota. Ti brojevi su dokaz da u ovom društvu nema više nikakvih kriterijuma. Ako ovako nastave za 10 godina će biti više doktora nauka nego zidara, bravara,elektroničara, glodača i medicinskih sestara, zajedno

ODGOVORITE
Name

Homo sapiens

06.12.2014 15:15

Sve doktor do doktora - sve moj do mojega. Bolonjski doktorati - obicna nistavila. Sveukupno gledano - jad, posebno u Republici Srpskoj.

ODGOVORITE
Name

Md

06.12.2014 15:37

Kazem ja da smo mi naj pametniji!!!

ODGOVORITE
Name

Bruka akademske zajednice

07.12.2014 10:22

Valja izdvojiti doktorate u RS u oblasti tzv. "policijskih nauka", u i oko MUP-a. Čudo jedno, vrte se isti sadržaji, samo se malo izmiksa, izmijeni redoljed, promijene naslovi, doda neka dirigovana ili izmišljena anketa i predstavi se kao istraživanje, i eto, to je to. Do doktorata poprijeko, zašto bi se išlo naokolo, danas magistar sutra doktor, sve po istoj mustri. Radovi u naučnim i stručnim publikacijama nisu ni potrebni, pa znamo se dobro, mentori već uhodani, provjereni i pouzdani, iz BG, KG..., na vikend radu u BL. Puno pomaže podređeno osoblje, što jest jest, pa im se za nagradu nađe neko bolje mjesto, nekad i u inostranstvu. Najveći napor je prevod sa ekavice na ijekavicu, ali izdrži se. A akademska zajednica mudro i upadljivo šuti.

ODGOVORITE