Evropski islam i Balkan

Oko 17 miliona muslimana danas živi u Evropi. Ova činjenica podgrejava dijalog o sposobnosti islama da se prilagodi zahtevima modernih demokratija. Oni bi po tome bili "novi" stanovnici Starog kontinenta, sa kojima se tek treba dogovarati o modusima suživota.

Svijet 21.09.2014 | 11:45
Evropski islam i Balkan

Ina Merdjanova, profesorka s dablinskog Koledža "Triniti", autorka niza publikacija o islamu u evropskom kontekstu tvrdi da muslimani nisu novi stanovnici Evrope.

Ko je u potrazi za uspešnim modelima društvene integracije muslimanskog stanovništva, neka baci pogled na Balkan, poručuje Merdjanova na predavanju u Beču.

Kao analitičarka suživota balkanskih religioznih i etničkih zajednica, Merdjanova nije nepoznata na prostorima bivše Jugoslavije, premda, opet, nije slučajno da je najpoznatija u Sarajevu.

U izdanju tamošnjeg Centra za napredne studije, ovog leta je upravo izašao iz štampe prevod njene starije knjige "Religija kao pokretač razgovora".

Sada je bila u Beču da bi na poziv ovdašnjeg Instituta za humanističke nauke održala nekoliko predavanja i predstavila svoju najnoviju knjigu "Otkrivajući Umu: Muslimani na Balkanu između nacionalizma i transnacionalizma". (Uma ili umat u islamu označava zajednicu svih vernika, odnosno čitavog islamskog sveta -pri. red.)

Balkanska škola

Merdjanova, rođena 1964. u Bugarskoj, nije ni romantičar ni idealista. Ona ne ignoriše činjenice starije i novije istorije o teškim međureligijskim obračunima između lokalnih hrišćanskih i muslimanskih zajednica.

Ona ne ignoriše ni činjenicu da se od početka 19. veka više ne može govoriti o hrišćanskim "zajednicama", već o nacijama; i da je glavni problem dugo bio, ponegde i ostao, stav koji je lokalno muslimansko stanovništvo zauzimalo prema formiranju modernih nacija na Balkanu.

Jesu li bili deo tog procesa ili ne, u kojoj meri, na čijoj strani i gde su povlačili granicu kooperacije.

Ali, ako se pažnja skrene sa povremenih momenata radikalne netrpeljivosti, otvara se pogled na duže periode međusobnog prihvatanja, poštovanja i razumevanja, kaže Merdjanova.

Prema njenom mišljenju, osnovna je sledeća činjenica: Ako ostatak Evrope često deluje nesigurno, kako osigurati integraciju muslimanskog stanovništva druge ili treće generacije useljenika, balkanske države imaju u tom pogledu mnogo više i iskustva i uspeha.

Kako osigurati uvažavanje principa sekularizma, državno definisanog pravnog i političkog sistema? Kako građane muslimanskog porekla interesno i emotivno vezati za hrišćanski dominantne kulture? Tako, poručuje Merdjanova evropskim političarima, što ćete pogledati kako se sve to radi na Balkanu.

U svojoj najnovijoj knjizi "Otkrivajući Umu", ona se obračunava sa stavom da su muslimani "strano telo" u odnosu na evropska istorijska iskustva. Kao argument navodi uspešne primere s Balkana, gde su muslimani, stalno u procepu nacionalnih i transnacionalnih silnica, razvijali lokalno obojene modele integracije u većinska hrišćanska društva.

Ko su balkanski muslimani?

Merdjanova računa da u regionu živi oko 8,5 miliona autohtonog, većinski sunitskog muslimanskog stanovništva: najviše u Albaniji (2,3 miliona), najmanje u Sloveniji (49.000).

Krivulja, međutim, tako izgleda samo kad se gleda na državnom nivou. Ako se podignemo na nivo kulture ili društva, onda su brojevi mnogo koncentrisaniji: četiri i po miliona od tog ukupnog broja, znači nešto više od polovine pripada zajednici čije su granice određene albanskim nacionalnim identitetom i jezikom.

Jezičku zajednicu slovenskih muslimana (srpski, hrvatski ili tzv. bosanski) čine, preko državnih linija, između dva i po i tri miliona autohtonih stanovnika Balkanskog poluostrva. Kulturna zajednica turskog jezika (uglavnom Bugarska i Grčka) broji oko milion članova; Roma je oko pola miliona, premda bi realni brojevi mogli biti dosta viši, smatra Merdjanova.

Šta je njihova prednost? Kako pripadaju domaćem stanovništvu – bez želje da se ovde ulazi u kompleksne etimologije – oni su od početka bili tu, kao svedoci nezaustavljivih procesa sekularizacije, racionalizacije i modernizacije hrišćanskih društava i država od evropskog prosvetiteljskog perioda do danas.

Ono što je za neka muslimanska društva iz šireg arapskog i azijskog prostora neprihvatljivo, bogohuljenje – državno pravo, jednakost polova, individualizam – za dobar deo balkanskih muslimana je činjenica do koje su došli po pravu rođenju, deo njihovog identiteta, kulturološki osigurani softver koji im nije stran čak ni kada ga ne prihvataju u potpunosti.

Nacionalno, volim te transnacionalno...

Ali, šta sa svim onim autorima koji upozoravaju da je transnacionalni islam i te kako stekao uticaj među balkanskim muslimanima, prevashodno u Bosni i na Kosovu, kao direktna posledica serije građanskih ratova u kojima se raspadala Jugoslavija?

Taj problem postoji, kaže Merdjanova. Iz Irana, Turske, mnogih arapskih zemalja stizala su finansijska sredstva, dolazili islamski borci i radikalizovali transnacionalne identitete lokalnog stanovništva.

Na taj način "tradicionalni islam" lokalnog kolorita, koji se u poslednjih dvesta godina formirao kao manjina i pomirio sa statusom manjine, počeo je da gubi atraktivnost za deo balkanskih muslimana.

I sama Merdjanova je deo globalnog ambigviteta koji prati kontakte hrišćanskih kultura i njihovih sekularnih država sa muslimanskim segmentom koji ne pravi razliku između kulture, religije, države i prava.

Svoju stariju knjigu o Balkanu "Religija kao pokretač razgovora" napisala je zajedno sa kanadskim akademikom Patrisom Broderom, od prošle godine direktorom istraživanja u bečkom Centru za međureligiozni dijalog "Kralj Abdulah" u Beču koji finansira Saudijska Arabija.

U transformaciji bosanskog islama, u slabljenju njegovih nacionalnih a jačanju transnacionalnih elemenata, Saudijska Arabija svakako nije neutralni igrač.

Ipak, tvrdi Merdjanova, pojedinačni slučajevi na stranu, ta panislamska platforma nikada nije ozbiljnije materijalizovana među balkanskim muslimanima.

Paralelno sa institucijama transnacionalnog islama koji kreće u lov na duše po Bosni, Kosovu, Makedoniji i drugde, nije oslabila ni snaga lokalnih islamskih teologa koji se bore za reprezentativni status "svog" nekoliko stotina godina starog lokalnog islama.

Budućnost "evropskog islama" leži u kapitalizaciji iskustava "balkanskog islama", što znači uspehu ili neuspehu javnih institucija "da artikulišu inkluzivne, participatorne i pluralističke modele koji će poštovati individualna prava muslimana", zaključuje Merdjanova.

Naglasak je na individualnim pravima – sa grupnim je već druga priča.

 

Izvor: RTS

Komentari / 6

Ostavite komentar
Name

Md

21.09.2014 09:55

Hahaha moderan islam,Boze Svemocni uništi nas sve,pa vidi se moderan islam sta radi osijecaju glave kao nekad,ako je ovo moderno ja sam novi Papa,naj vece do sad gluposti moderan islam,hahahaha,

ODGOVORITE
Name

Evropski muslimani su vrh civilizovanosti

21.09.2014 10:11

Evropski muslimani su jako civilizovani ljudi, ništa manje civilizovani, čak možda i više od evropskog prosjeka.Sve najbolje mislim o evropskim muslimanima.

ODGOVORITE
Name

sudex

21.09.2014 11:28

Md glupane...ko je to kome od muslimana odsjekao glavu na podruciju Evrope???

ODGOVORITE
Name

Nidje veze

21.09.2014 12:00

Ove sto podrzavaju danasnji moderni islam,i koji ucestvuju u njemu,a to su ovi sa kratkim pantolicama,i ove nase i ove u Evropi,NINDZA DJEVOJKE,e sa njima laganini na kupanje u gasnu komoru. Ako se bagre ne rijesimo ima da na J..... samo tako

ODGOVORITE
Name

Sanela

21.09.2014 23:31

Moderni Islam - dijete opasano eksplozivom / Moderni Islam- zene u crnom samoubice/ Moderni Islam - regrutovanje Evropske djece u redove IS -a itd. Ma koliko to nas bolilo to je tako !! Treba biti iskren , pa priznati vjera nam ide pogresnim putem i mi smo toga svjesni samo niko da javno ustane i kaze.

ODGOVORITE
Name

sudex

22.09.2014 04:58

Sanela ajde reci koja to vjera danas ne ide pogrešnim putem... Treba biti normalan u glavi i razgraničavati zlo od dobroga...

ODGOVORITE