Mostar: Deklaracija o nestalim licima

U Mostaru je počela konferencija tokom koje će predsjednici Srbije, Hrvatske, Crne Gore i predsjedavajući Predsjedništva BiH potpisati Deklaraciju o ulozi države u rješavanju pitanja nestalih usljed oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, kojih, prema dostupnim informacijama, ima 11.000.

Deklaracija, koju će potpisati predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, Hrvatske Ivo Josipović, Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, naglašava primarnu odgovornost državnih tijela u radu na pitanju nestalih i potrebu da se obezbijedi da mehanizmi i metode koji se koriste poštuju ljudska prava i principe vladavine zakona.

Deklaracija obezbjeđuje da se podrže prava članova porodica nestalih i da preživjeli i civilno društvo imaju pristup informacijama u vezi sa sudbinom i pravilnom istragom, kao i istini i pravdi.

Od 40.000 lica koja su nestala tokom oružanih sukoba iz 90-ih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji pronađeno ih je više od 70 odsto, što je bez presedana u bilo kojem postkonfliktnom kontekstu u svijetu, ističu iz Međunarodne komisije za nestala lica, koja je organizator potisivanja ove deklaracije.

Svrha Deklaracije je definisanje uloga ovih zemalja u traženju nestalih iz sukoba i kršenja ljudskih prava, saopšteno je iz Međunarodne komisije za nestala lica.

Prvi potpisnici međunarodne deklaracije su one zemlje i zemlje nasljednice koje su bile strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

"Deklaracija koja se danas potpisuje je uzajamno prepoznavanje dostignuća BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije i biće iskorištena da unaprijedi principe na kojima počivaju ta dostignuća", izjavio je predsjedavajući ICMP-a Tomas Miler prilikom ceremonije kojoj su prisustvovali predstavnici vlasti u regionu, nevladinih organizacija i diplomatske zajednice.

Prema njegovim riječima, zemlje regiona su pokazale značajnu sposobnost da preuzmu proces traženja velikog broja nestalih lica putem lokalnih institucija i putem specijalizovanih međunarodnih mehanizama, kao što je ICMP.

Deklaracija je međunarodni instrument i ICMP će podstaći druge zemlje na zapadnom Balkanu i u drugim dijelovima svijeta koje se suočavaju sa pitanjem nestalih lica da je potpišu.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić upozorava da deklaracija o nestalima, koja će danas biti potpisana u Mostaru, za Republiku Srpsku faktički ne postoji i nije obavezujuća, jer, prema informacijama koje ima, Predsjedništvo BiH o njoj nije postiglo saglasnost.

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić upozorava da vlasti u Federaciji BiH opstruišu potragu za licima srpske nacionalnosti, pa se posljednje vrijeme više "ne traže tijela nestalih, već sakrivenih Srba".

Mišić u intervjuu Srni ističe da Republika Srpska u Sarajevu još traga za najmanje 250 lica srpske nacionalnosti, koji su svojevremeno izvan zone borbenih dejstava izvedeni iz svojih stanova.

Na spisku nestalih u Republici Srpskoj nalazi se 1.676 lica, dok se u tri spomen-kosturnice u Republici Srpskoj još nalaze posmrtni ostaci 625 neidentifikovanih lica.

Konferencija u Mostaru održava se povodom Međunarodnog dana nestalih, koji se obilježava 30. avgusta.