Civilna zaštita ostaje u nadležnosti Srpske

Republička uprava civilne zaštite /RUCZ/ redovne zadatke, ali i aktivnosti u vanrednim situacijama prilikom elementarnih nepogoda ili drugih nesreća provodi u skladu sa Zakonom o zaštiti i spasavanju, i
neće dozvoliti da se ijedna njena nadležnost prenese na nivo BiH, izjavio je vršilac dužnosti direktora Veseljko Elez.

Republika Srpska 24.08.2014 | 12:36

On u intervjuu Srni ističe da je nedopustiva činjenica da su iz nekih sarajevskih krugova, čak i u uslovima vanrednog stanja, bili upućivani zahtjevi za centralizacijom sistema civilne zaštite, ili kako je naveo, bilo je zakulisnih pokušaja prenosa nadležnosti sa nivoa entiteta na nivo BiH, u skladu sa već viđenim i neprimjerenim političkim inicijativama za unitarizaciju BiH.

"Saradnja RUCZ sa Ministarstvom bezbjednosti BiH nije na očekivanom nivou, jer pojedini funkcioneri ovog ministarstva, uključujući i pojedine rukovodioce Sektora za zaštitu i spasavanje izlaze iz okvira
svoje nadležnosti i rade ono što ne bi trebalo da rade", pojašnjava Elez.

On smatra da nije u redu ni to što pojedini funkcioneri u Sektora za zaštitu i spasavanje pri Ministarstvu bezbjednosti BiH nose crne vojne, takozvane rendžerske uniforme, za čiju nabavku je Federalna uprava civilne zaštite potrošila 158.000 KM, a koje su uobičajene za vojne ili policijske jedinice.

"Mislim da su plava i narandžasta boja, za razliku od crne, mnogo primjerenije za civilnu zaštitu, njene oznake, opremu, i posebno za uniforme", naglašava Elez.

On ističe da Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama Republike Srpske i Okvirni zakon o zaštiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH jasno definišu ulogu svih subjekata u sistemu zaštite i spasavanja na nivou BiH, odnosno Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta.

Uprkos tome, upozorava Elez, često iz Ministarstva bezbjednosti BiH postavljaju pitanje šta je to koordinacija, mada je taj pojam tačno definisan kao situacija u kojoj predstavnici te institucije imaju
koordinacionu, a nikako operativnu, naredbodavnu ili odlučujuću ulogu.

"Oni su, zapravo, u vanrednoj situaciji samo spona sa spoljnim svijetom, uz dogovor sa entitetskim upravama civilne zaštite i Odjeljenjem za javnu sigurnost distrikta Brčko, a ne neko ko diktira uslove. Bojim se da oni često prelaze tu granicu i taj okvir i žele da nam nameću nešto što ni u kom slučaju nije dobro za građane Republike Srpske, niti za naš sistem civilne zaštite, pa čak ni za nivo BiH", navodi Elez.

Prema njegovim riječima, funkcioneri Ministarstva bezbjednosti BiH dali su sebi za pravo da dijele pomoć poplavljenom stanovništvu u procentima koji oni žele i samostalno određuju, pri čemu nikome u
Srpskoj nisu dali ni informacije ni izvještaje.

On ističe da je i finansiranje uspostavljanja Operativno-komunikacionog centra u Sarajevu i rezervnog u Tuzli, takođe, prošlo bez konsultacija i uvažavanja stavova Republike Srpske.

Ministarstvo odbrane BiH, navodi on, kaže da je stavilo na raspolaganje pet helikoptera. "Ja sam dobio informacije da je to bio samo jedan helikopter, tako da vjerujem da su oni kao svoje računali i helikoptere koji su u pomoć stigli iz Slovenije i Hrvatske", navodi Elez.

Vršilac dužnosti direktora RUCZ naglasio je da su intervencije svih međunarodnih specijalizovanih jedinica, od helikopterskih iz Hrvatske i Slovenije do spasilačkih timova iz Grčke, Poljske,Luksemburga, Turske i drugih bile veoma korisne, na čemu im najtoplije zahvaljuje u ime građana Republike Srpske kojima je pomoć bila najpotrebnija.

"NJima zahvaljujem, jer su bili izuzetno solidarni, hrabri i odlučni, ali moram da kažem da je princip njihovog ulaska na teren Republike Srpske nešto što je upitno. Mislim da je u svemu tome bilo mnogo politizacije iz nekih sarajevskih krugova. Sistem decentralizacije civilne zaštite svuda u svijetu je prepoznatljiv, kao i sistem ranog upozoravanja na eventualnu opasnost, a mi upravo te modele primjenjujemo u Republici Srpskoj, mada to nekome, očigledno, smeta", kategoričan je Elez.

On je zahvalio i svim jedinicama Oružanih snaga BiH koji su pritekli u pomoć poplavljenom stanovništvu na području Republike Srpske.

Bilo je slučajeva, naglašava Elez, da su neki zahtjevi za pomoć iz Republike Srpske na rješavanje u Ministarstvu bezbjednosti u Sarajevu nepotrebno čekali i po četiri-pet sati, što pokazuje da je taj centar
zapravo politički promovisan, ali je njegova funkcionalnost i dalje upitna.

"Generalnu ocjenu svih aktivnosti RUCZ prije, za vrijeme i poslije katastrofalnih poplava i u maju i u avgustu još ne možemo dati, jer još imamo dodatnih i nepredviđenih zadataka, utvrđivanje štete je u toku, ali mogu reći da su pripadnici Uprave na pravi način i u pravo vrijeme odgovorili svim izazovima u skladu sa raspoloživim ljudskim i materijalnim kapacitetima", rekao je Elez.

On je izrazio zahvalnost za saradnju Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, zahvaljujući čijim aktivnostima tokom vanredne situacije zbog poplava nije došlo do pojave
zaraznih bolesti i epidemije.

Zahvalnost je uputio i Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske, Crvenom krstu Republike Srpske, vatrogascima spasilačkim ekipama, sportskim klubovima i drugim organizacijma, institucijama i privrednim subjektima, kao i pripadnicima oružanih snaga koji su na organizovan i sinhronizovan način učestvovali u akcijama spasavanja građana Republike Srpske na poplavljenim područjima.

Prema njegovim riječima, posebna pažnja bila je posvećena sinhronizaciji aktivnosti na planu kontrole bezbjednosti i domaćih i stranih spasilačkih timova koji su pritekli u pomoć poplavljenom stanovništvu, kao i mnogobrojnim ekipama studenata i volontera.

"Naravno, učinio sam to već ranije, ali i ovaj put izražavam duboko saosjećanje sa porodicama svih lica koja su tokom ovih katastrofalnih poplava izgubila život. NJihove žrtve nam moraju biti pouka da svi
zajedno moramo mnogo toga uraditi na preventivnom djelovanju kada se radi o zaštiti života ljudi i njihove imovine", kaže Elez.

Ističući da je sa svojim saradnicima u vrijeme katastrofalih poplava u Republici Srpskoj obišao sva žarišta, neka čak i po nekoliko puta, Elez je konstatovao da efikasan sistem zaštite od elementarnih nepogoda zahtijeva koordinaciju i angažman većeg broja subjekata.

"U skladu sa principima supsidijarnosti i decentralizacije, prva na liniji fronta zaštite i spasavanja svakako je lokalna zajednica, ali i sami građani, koji imaju pravo na zaštitu, ali i obavezu da budu dio
sistema zaštite i sapasavanja u situacijama neposredne opasnosti od prirodnih katastrofa, što se naravno odnosi i na Republičku upravu civilne zaštite i Štab Republike Srpske za vanredne situacije", ističe Elez.

On je najavio da će upravo u tom pravcu ići promjene Zakona o zaštiti i spasavanju. "Ustanovili smo da mnoge planove na lokalnom nivou treba ažurirati i prilagoditi novim, modernim uslovima života, koji,
osim poplava, požara i klizišta, podrazumijevaju i opasnost od zemljotresa, havarija na velikim industrijskim sistemima itd", rekao je Elez.

On je apelovao da nadležne vlasti ubuduće ne dozvoljavaju izgradnju stambenih i drugih objekata u vodozaštićenim zonama i zonama zabranjene gradnje, a od lokalnih vlasti očekuje tješnju saradnju i veću finansijsku podršku jedinicima civilne zaštite, kao i kvalitetniju procjenu rizika.

Prema njegovim riječima, sistem osmatranja i upozoravanja na opasnost od elementarnih nepogoda neophodno je u mnogoj većoj mjeri modernizovati i prilagoditi poztivnim evropskim iskustvima i standardima u ovoj oblasti.