Više birača nego stanovnika

Bosna i Hercegovina u opšte izbore, koji će biti održani 12. oktobra ove godine, ulazi s paradoksom jer će u pojedinim gradovima biti više glasača nego stanovnika, dok će u nekoliko njih pravo glasa imati gotovo svi građani, pokazuje prosta računica.

Bosna i Hercegovina 18.08.2014 | 16:50

Primjera radi, prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH u opštini Kozarska Dubica pravo glasa na posljednjim lokalnim izborima imalo 23.696 građana, dok preliminarni podaci s popisa iz 2013. godine pokazuju da u toj opštini živi 23.074 stanovnika, a slično je i u Krupi na Uni, gdje je prema podacima CIK-a pravo glasa imalo 1.799 stanovnika, a popis je pokazao kako je ukupan broj stanovnika u ovoj opštini 1.687.

S obzirom na to da se način na koji se ostvaruje pravo glasa od posljednjih izbora nije mijenjao, što znači da je uslov za izlazak na birališta lična karta, jasno je da se u oktobarske izbore ulazi s gotovo identičnim brojem glasača.

U Banjaluci će tako pravo glasa imati oko 90 odsto građana, jer je popis pokazao kako u gradu živi 199.191 stanovnik, a da je na lokalne izbore u 2012. godini moglo izaći 181.530 birača.

Stručnjaci i predstavnici civilnog sektora složni su da u rezultatima popisa i biračkim spiskovima nešto nije u redu, ali su im mišljenja o tome koje od ovih brojki nisu tačne podijeljena.

U Zavodu za statistiku RS, koji je učestvovao u sprovođenju posljednjeg popisa, tvrde da je on jedino pravo istraživanje koje daje stvarni broj stanovnika, te kako se rezultatima popisa može apsolutno vjerovati.

"Popis se na ovaj način sprovodi svuda po svijetu, rađen je u skladu s međunarodnim standardima, a ispred Evropske komisije i UN agencije bila je monitoring misija, koja je ocijenila da je popis u skladu sa standardima uz odstupanja koja su uobičajena", kazala je Radmila Čičković, direktor Zavoda za statistiku RS.

Vehid Šehić, iz koalicije "Pod lupom", koja okuplja sedam nevladinih organizacija iz BiH s ciljem organizovanja i sprovođenja nestranačkog posmatranja narednih izbora, kaže kako je jasno da je u ovom slučaju omanuo popis, čiji su podaci netačni.

"Negdje je greška, a evidentno je da mnogi ljudi nisu popisani i da mnogi koji imaju ličnu kartu i državljanstvo, a žive u inostranstvu, nisu učestvovali na zadnjem popisu", smatra Šehić.

Prema njegovim riječima, za same izbore je validan centralni birački spisak, a nesklad u brojkama neće niti može uticati na nepravilnosti u izbornom procesu. Kako je kazao, jedna od najbitnijih stvari koje treba uraditi za opšte izbore je sprečavanje izbornog inženjeringa i pojave ljudi koji se za vrijeme izbora prijave u određenoj opštini, a nakon izbora vrate u mjesto u kojem stvarno žive.

Kada je riječ o izbornom inženjeringu, podsjećamo, Radislav Jovičić, ministar unutrašnjih poslova RS, u nedavnom inervjuu za "Nezavisne" kazao je kako će biti iskorištene sve zakonske mogućnosti da bi se izvršile provjere i onemogućilo fiktivno prijavljivanje, nakon što je Ustavni sud BiH proglasio nevažećom Odluku o prebivalištu.

Tada je kazao da se ponovo pred izbore pokušava uvesti izborni inženjering i da MUP RS ima pravo da vrši provjere u tom segmentu.

"Mi po važećem zakonu imamo pravo da vršimo određene provjere i mi ćemo iskoristiti sve te naše zakonske mogućnosti da vršimo provjere i onemogućimo fiktivne prijave", kazao je tada Jovičić.

Maksida Pirić, portparol CIK BiH, kazala je kako se od 2006. godine vrši pasivna registracija birača u BiH i da svi oni koji vade ličnu kartu u BiH i stiču punoljetstvo bivaju upisani u centralni birački spisak, te kako bi do kraja avgusta trebalo da bude poznato koliko građana će imati pravo glasa.

Izvor: Nezavisne novine