Lijek protiv ebole postoji, ali ga ne žele proizvesti

Virusom ebole koji se širi po zapadnoj Africi do sada je zaraženo najmanje 2 127 osoba. Umrlo ih je najmanje 1 145. A sve to moglo je biti izbjegnuto, tvrdi Li Filips u tekstu koji je u časopisu Džekobin objavljen pod naslovom "Politička ekonomija ebole".

U uvodu svog teksta Filips se koristi, kako kaže, sasvim pogođenom sprdnjom satiričnog portala Union. Naslov teksta kojeg je Union objavio krajem prošlog mjeseca glasio je "Stručnjaci tvrde: Od vakcine protiv ebole dijeli nas barem još 50 bijelaca".

Protiv ebole postoje eksperimentalne vakcine i lijekovi koji bi relativno brzo mogli biti spremni za upotrrbu. Međutim, farmaceutske kompanije ne ulažu pretjeranu količinu truda u borbu protiv bolesti koja, barem za sada, pogađa tek najsiromašniji, i većinom crnački, svjetski kontinent.

"Da su ljudi koji su zaraženi ebolom bijeli, problem bi bio riješen", tvrdi Li Filips.

Džeremi Ferar, kanadski specijalista za infektivne bolesti, u nedavnom je intervjuu  podsjetio na nesreću koja se 2009. godine dogodila u laboratoriji u Njemačkoj, a nakon koje je od ebole obolio njemački naučnik. Odmah mu je iz Kanade dopremljena eksperimentalna vakcina protiv ebole koju su razvili tamošnji ljekari, čime mu je spašen život.

"Problem ebole se ne rješava zbog toga što se na rješenju problema ebole ne može zaraditi. To je neprofitabilna bolest", tvrdi Filips koji ističe da je ebola od 1976. godine, kada je prvi put zabilježena, usmrtila 2 400 ljudi, većinom Afrikanaca.

"Velike farmaceutske kompanije znaju da je tržište za borbu protiv ebole minijaturno, a trošak razvoja lijekova značajan", piše Filips, te ističe da su naučnici u zadnjih deset godina postigli ogromne napretke u borbi protiv ove smrtonosne bolesti. Lijekovi koji mogu pomoći pacijentima zaraženima virusom ebole praktično postoje, ali farmaceutske kompanije do sada nisu iskazale interes za njihovu proizvodnju.

Entoni Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti, posljednjih nedjelja u medijima upozorava da naučnike milimetri dijele od vaksine protiv ebole, ali nikako ne mogu obezbjediti potrebna sredstva da svoj rad privedu kraju.

"Imamo ljudske kandidate, vakcine smo koristili na majmunima, rezultati su obećavajući, ali farmaceutske kompanije nemaju dovoljno podsticaja da ulože sredstva u izradu vaksine protiv bolesti koja uzrokuje manje epidemije svakih trideset ili četrdeset godina", izjavio je Fauci.

"Epidemije ebole zahvaćaju najsiromašnije zajednice na svijetu. Iako izazivaju veliku količinu medijske pažnje, rijetko se išta dogodi. Ako posmatrate situaciju iz perspektive farmaceutskih kompanija, jasno vam je da nema pretjeranog interesa da se vakcina protiv ebole provede kroz tri obvezne faze testiranja i stvori se vaksina koja je potrebna tek desetinama hiljada ili eventualno stotinama hiljada ljudi", kaže naučnik iz laboratorijr za biomedicinsko istraživanje u Peruu.

Na taj problem otvoreno upozorava i Džon Ešton, direktor britanskog Zavoda za javno zdravstvo, koji je u dnevnom listu Independent objavio tekst u kojem oštro proziva farmaceutsku industriju zbog "nedostatka volje da investira u istraživanja koja će rezultirati lijekovima i vakcinama protiv ebole".

"Farmaceutska industrija ne želi se upustiti u borbu protiv ebole zato što je broj potencijalnih žrtava, iz njihovog ugla gledanja, jako malen i ne opravdava takvu investiciju. Radi se o moralnom bankrotu kapitalističkog djelovanja u odsustvu etičkih i društvenih okvira", poručio je Ešton.

Filips tvrdi da širenje virusa ebole u Africi nije jedini slučaj koji ilustruje kako se neodgovornost farmaceutske industrije plaća ljudskim životima. Isti je slučaj, piše Filips, i sa antibioticima u koje se nije ulagalo gotovo trideset godina. Zbog nepostojanja novih antibiotika i evolucije mikroorganizama koji su postali otporni na antibiotike kojima trenutno raspolažemo, ljudska vrsta  će kroz dvadeset godina ostati bez lijekova za tretiranje svakodnevnih infekcija, upozoravaju ljekari. Podsjećamo, prije otkrića antibiotika upravo su bakterijske infekcije bile među najčešćim uzrocima smrti.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je na opasnost od širenja bakterijskih infekcija upravo zbog nepostojanja odgovarajućih antibiotika. Međutim, farmaceutske kompanije otvoreno priznaju da im se ne isplati ulagati u razvoj novih lijekova koje će ljudi koristiti tek u rijetkim i neočekivanim situacijama. Izrada svakog novog antibiotika, tvrde iz farmaceutske industrije, košta ih oko 870 miliona dolara, što je trošak koji se, prema rezonovanju farmaceutske industrije, ne može opravdati stotinama ili hiljadama ljudskih žrtava.

Prema izvješću američkog Centra za kontrolu zaraznih bolesti svake godine dva miliona ljudi se zarazi bakterijama koje su otporne na antibiotike. Od tog broja umre ih oko 23 hiljade.