Tužilaštvo istražuje i Nikolu Špirića

Tužilaštvo BiH proširilo je istragu oko poslovanja Uprave za indirektno oporezivanje (UIO); U njihovom fokusu sada je poslovanje carinskog teriminala u Brodu.

Tužilaštvo BiH proširilo je istragu oko poslovanja Uprave za indirektno oporezivanje (UIO); U njihovom fokusu sada je poslovanje carinskog teriminala u Brodu.

„Prema svjedočenjima nekih od uhapšenih u akciji 'Pandora', stvarni vlasnici terminala u Brodu su Nikola Špirić i Zdravko Cvjetinović“, potvrdili su mi izvori bliski Tužilaštvu BiH.  

Zdravko Cvjetinovć, pomoćnik direktora UIO za carine, uhapšen je prije mjesec dana, zajedno sa Kemalom Čauševićem, bivšim direktorom UIO.

“Tihić i Dodik su mi naredili da imenujem Cvjetinovića, a Špirić je bio u pozadini svega. On je glavni urednik dešavanja u Upravi”, rekao je Kemal Čaušević pred Sudom BiH, 15.07. ove godine, tokom ročišta o produženju pritvora njemu i Zdravku Cvjetinoviću.

Očekuje se da Sud BiH naloži produženje pritvora za još dva mjeseca ovom dvojcu (odluka se očekuje 17.07.), a koliki je strah Režima Milorada Dodika od ovog procesa svjedoči podatak da je SRNA, 16.05., emitovala lažnu vijest da je pušten Zdravko Cvjetinović. To nije istina, jer je pušten iz pritvora njegov brat Zoran Cvjetinović i riječ je o manipulaciji sračunatoj da se amortizuje cijela priča.

“Nije mi jasno zbog čega ja još nisam saslušan, a imam mnogo toga za reći”, izjavio je Čaušević pred Sudom 15.07.

Očito je da Čaušević jasno nagovještava da će progovoriti o svima onima po čijem nalogu je radio ili morao raditi prljave poslove. I sa kojima je dijelio talove.

Špirić član organizovane kriminalne grupe

Nikola Špirić je u vrijeme najveće pljačke UIO, bio predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i brojne posredne informacije vode ka njemu, kao jednom od glavnih protagonista bezočne otimčine vrijedne preko milijardu maraka.

Kako stvari stoje, najdirektniji put Tužilaštva BiH do Špirića vodi preko carinskog terminala u Brodu. Bar to tvrde svjedoci u ovom slučaju.  
 
Prema njihovim svjedočenjima, Špirić i Cvjetinović stoje iza firme “Global”, koja UIO izdaje terminal u Brodu. Marko Pekez, koji je direktor Globala, samo je njihov pion u cijelom ovom poslu.

“Špirić i Cvjetinović su stvarni vlasnici Globala. Oni su sve učinili, posebno Cvjetinović, zloupotrebljavajući poziciju prvog čovjeka carina, da na taj terminal bude usmjereno što više vozila, iako je on praktično nepotreban u sistemu carine”, izjavili su svjedoci u Tužilaštvu BiH.

Krenimo redom.

Global dobio ugovor sa UIO 28.11.2012.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje mi je odgovoreno da pravna lica, kod kojih se nalaze carinski terminali, imaju obavezu da od ukupno naplaćenog iznoza za korištenje carinskih terminala 30% uplate na Jedinstveni račun UIO, dok se naknada za korištenje carinskih terminala u vlasništvu UIO u potpunosti uplaćuje na Jedinstveni račun. Ovo je, kako mi je rečeno, definisano Odlukom Upravnog odbora UIO koja se primjenjuje od marta 2007. godine.

Upravi za indirektno oporezivanje postavio sam pitanja i u vezi sa firmom “Global”.

“UIO je raskinula ugovor o držanju carinskog terminala sa kompanijom ‘R&S Company’ d.o.o. Prnjavor zbog neizmirenog duga po osnovu obaveze uplate prihoda za korištenje carinskog terminala u Brodu, a koji je pomenuta kompanija imala u iznosu od 666.227,14 KM, koji danas sa zateznom kamatom iznosi 1.035.873,65 KM.

Dana 13.09.2012. godine UIO je raspisala javni oglas za izbor novog držaoca carinskog terminala u Brodu, a o od četiri prijavljena ponuđača, samo je jedan ponuđač ispunio sve tražene uslove i nije imao dugovanja prema UIO, pa je tako dana 28.11.2012. godine zaključen ugovor o držanju carinskog terminala sa kompanijom ‘Global BH’ d.o.o. iz Broda, čiji je vlasnik g. Marko Pekez”, odgovorio mi je Ratko Kovačević, portparol UIO.

Prema njegovim riječima, od dana od kada je počeo da funkcioniše terminal u Brodu u vlasništvu kompanije “Global BH” d.o.o. iz Broda, pa do 30.06.2014. godine, “ovaj obveznik je zadužen od strane UIO za 30 % prihoda koje mora uplatiti na Jedinstveni račun u ukupnom iznosu od 872.202,06 KM i ovaj iznos je u potpunosti uplaćen na Jedinstveni račun, tako da obveznik nema nikakvih dugovanja”.

„Global“ za godinu i po zaradio 2 miliona KM, odnosno 113.063,23 KM mjesečno

Kovačević nije htio precizirati koliko je zaradio “Global”, ali budući da je Odlukom Upravnog odbora UIO definisano da 70% ostalih prihoda pripada vlasniku terminala, onda se jednostavnom računicom dođe do podatka da je ta firma, u periodu od potpisivanja ugovora pa zaključno sa 30.06.2014. godine, oprihodovala 2.035.138,14 KM.

Naizgled je sve čisto, ali podaci do kojih sam došao istražujući ovaj slučaj, govore da je oko „Globala“ sve upitno i da ništa nije čisto.

“Global BH” d.o.o. iz Broda i “Tuš” d.o.o. iz Bihaća su 28.05.2012. godine godine zaključili Ugovor o zakupu poslovnog objekta u Ulici Kralja Petra prvog oslobodioca u Brodu, odnosno “Global” je uzeo pod zakup objekat “Tuša”.

Opština odbijenice piše, Minstarstvo ih briše

Samo tri i po mjeseca kasnije, 13.09. 2012., UIO raspisuje oglas za novog “držaoca terminala u Brodu”. Nema dileme da je Marko Pekez znao da će UIO raspistai ovaj oglas i da je imao pripremljen objekat za ponudu. Nema dileme da mu je to neko iz UIO na vrijeme dojavio.

Sam Marko Pekez potpuno je nepoznat u poslovnom svijetu RS/BiH i u njemu apsolutno ne znači ništa. On je, prema svim raspoloživim podacima, tek marioneta preko koje djeluju Špirić i Cvjetinović. Bitno je naglasiti da se u cijeloj priči pojavljuje još jedna osoba - Vinko Milovanović, koji je, prema raspoloživim podacima, veza između Pekeza i Šprića/Cvjetinovića.

“Milovanović dva puta sedmično dođe u Brod. Pretpostavljamo da dolazi da uzme novac”, tvrde moji izvori.

Sledeći događaji i datumi svjedoče da UIO nikako nije mogla iznajmiti prostor od “Globala”, jer je to nezakonito, pošto nisu ispunjavali potrebne uslove.

UIO iznajmila supermarket

Nakon što je potpisao ugovor sa UIO 28.11.2012., “Global” samo dan kasnije 29.12.2012. podnosi zahtjev nadležnom organu opštine Bod za izdavanje lokacijskih uslova za adaptaciju unutrašnjih prostorija u svrhu promjene namjene prostora.

Već ova činjenica ukazuje da UIO nije znajmila carinski terminal, već supermarket sa dobrim parkingom.

Dokazi dalje kažu da je opštinsko Odjeljenje za prostorno uređenje odbilo zahjtev “Globala”, pa se ta firma žalila 21.01.2013. Ministarstvu za urbanizam, građevinarstvo i prostorno uređenje u Vladi RS.  

Ministarstvo 15.02.2013. poništava opštinsko Rješenje i nalaže ponovni postupak, a Odjeljenje za prostorno uređenje opštine Brod ponovo odbija “Global”.
Ta firma 02.04.2013. opet upućuje žalbu ministarstvu, koje ponovo sve poništava i vraća na ponovni postupak i to dana 15.08.2013. Postupak još nije završen.

To praktično znači da “Global” u ovom periodu, odnosno nikako, nije mogao izdati prostor UIO kao carisnki terminal. Jer to nije carinski terminal, već supermarket sa parkingom.

Istraga Tužilaštva BiH pokazaće da li su Šprić i Cvjetinović na ovom poslu parkirali milione u sopstvene džepove.

Miro Džakula za blog “Sa druge strane”:

“Uprava ni od koga ne iznajmljuje terminale. Potpiše se ugovor sa vlasnicima terminala, a 30 posto od urađenog posla ide Upravi. Upravni odbor odobrio takav rad i odlučuje o terminalima. Ne znam ko su vlasnici Globala, ali znam da firma sa kojom je UIO imala prije toga ugovor nije platila obaveze od gotovo dva milona KM“.

UIO: Prihodi od svih terminala za devet godina iznose 110 miliona

Na jedinstvenom računu UIO po osnovu naknade za korištenje terminala u periodu od 2006. do juna 2014. godine ukupno je naplaćeno 110 miliona KM (prihodi od terminla u vlasništvu UIO i 30 % prihoda od terminala u vlasništvu drugih pravnih lica).

06/2014. god -  6, 5 miliona KM
2013. godina – 13,7 miliona KM
2012. godina – 12,9 miliona KM
2011. godina – 13,8 miliona KM
2010. godina – 13,3 miliona KM
2009. godina – 12,7 miliona KM
2008. godina – 16,0 miliona KM
2007. godina – 14,5 miliona KM
2006. godina –   6,4 miliona KM

UKUPNO:       109,8 miliona KM

Ova sredstva se uplaćuju na Jedinstveni račun i raspoređuju se zajedno sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza. Da je barem dio pomenutih prihoda bio na raspolaganju UIO, do danas su se mogli izgraditi svi terminali u vlasništvu UIO, odnosno države, tako da privatne kompanije u BiH više ne bi bili držaoci carinskih terminala.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u svom vlasništvu ima trenutno 10 carinskih terminala i to su: Izačić, Šamac, Gradiška, Bijeljina, Orašje, Rača, Karakaj, Zvornik, Kamensko i Klobuk. Na ostalim lokacijama u Bosni i Hercegovini, gdje UIO nema u vlasništvu svoje  terminale, a takvih je ukupno 31,  terminale drže ostala pravna lica koja imaju potpisane ugovore sa UIO kao držaoci terminala.

Prema Odluci o utvrđivanju uslova za carinski terminal, koju je usvojio Upravni odbor UIO 2007. godine, visina naknade za korištenje carinskih terminala je 40 KM po danu za teretna motorna vozila i 10 KM po danu za putnička motorna vozila.

SlobodanVaskovicBlog