Šekovići: Deponija u centru gradu

Blizu 8.000 stanovnika opštine Šekovići juče poslijepodne prvi put nakon mjesec dana u slavinama je imalo pitku vodu. Vodena bujica i poplave uništile su na nekoliko mjesta cjevovod, koji je nadljudskim naporima inženjera, uposlenika komunulanih preduzeća i volontera uspješno saniran.

Bosna i Hercegovina 20.06.2014 | 09:57

Prirodne nepogode su sredinom maja Šekovićima pričinile štetu od oko devet miliona KM ili, kako kaže Budimir Ninić, načelnik opštine, vodena bujica i klizišta odnijeli su četiri godišnja opštinska budžeta.

"Mi smo izrazito nerazvijena opština. Ovdje se teško živjelo i prije ovih nedaća, a još teža vremena nas očekuju narednih godina. Procjenjujemo da se nećemo oporaviti u narednih pet ili šest godina. Znam da su to pesimistične progonoze, ali one su u ovom trenutku, nažalost, realnost", navodi Ninić.

Samo hiljadu Šekovićana je zaposleno, 1.600 je na evidenciji Biroa za zapošljavanje, a na području opštine ima i 1.100 penzionera.

"Od ukupnog broja zaposlenih, 60 odsto ih je iz privrede, a 40 odsto iz administracije. i bez svih ovih problema koji su nas pogodili bilježen je trend migracije stanovništva. Omladina je napuštala Šekoviće, a šta će biti ubuduće, teško je prognozirati. Znam samo da je stanovništvo uplašeno za svoju dalju egzistenciju", dodaje načelnik.

Stariji mještani ne sjećaju se kada je Drinjača tako podivljala. Veliku štetu su napravili potočići, koji su u ljetnim danima suhi kao barut, ali koji su u maju nosili puteve, kuće, balvane.

"Drinjača je tekla kroz našu deponiju i tone otpada zajedno sa sobom povukla ka gradu i dalje prema Zvorniku. Uništeno je preduzeće za proizvodnju namještaja i peleta, a šteta je u tom privrednom subjektu, koliko znam, oko dva miliona maraka", kaže Marko Vlačić, direktor Komunalnog preduzeća "Zelenilo i čistoća".

Slaviša Mrkajić, zamjenik načelnika, ističe da je neophodno graditi potporni zid oko deponije u dužini od oko 250 metara. Nakon toga deponija bi se konzervirala, a Šekovićani bi otpad deponovali na regionalnu eko-deponiju Crni vrh, koja treba da bude otvorena do kraja 2014. godine i koja će biti odlagalište otpada za devet lokalnih zajednica iz RS i FbiH.

"Većina otpada koji je rijeka Drinjača donijela u Šekoviće uspješno je uklonjena. Međutim, veliki dio je ostao uz rastinje oko rijeke i taj posao čišćenja tek predstoji. Sretni smo što dosad nije bilo nikakvih epidemioloških problema, a brzom deratizacijom i dezinsekcijom, tako da kažem, preduhitrili smo potencijalno širenje zaraze", dodaje Mrkajić.

Deponija, koja se nalazi s lijeve strane puta od Šekovića ka raskrsnici za Vlasenicu, nikada nije dobila upotrebnu dozvolu. Šekovićani kažu kako je "nikla" prije dvadesetak godina.

"Nije mi jasno kome je palo na um da deponiju instalira uz korito rijeke Drinjače. Nama predstoji faza konzervacije, ali je neophodno da se otpaci dignu i da se na zemljište postavi zaštitna folija kako bismo onemogućili cijeđenje. Mi smo donekle uredili deponiju, postavili ogradu kako se ne bi mogla vidjeti s regionalnog puta, a kada proradi regionalna eko-deponija naša deponija u naselju Bjelašnica će biti zatvorena", tvrdi Vlačić, koji u KP "Zelenilo i čistoća" ima 16 uposlenika.

Vanredno stanje u opštini Šekovići ukinuto je 16. juna, ali je stanovništvo ovog kraja nastavilo bjesomučnu borbu s majkom prirodom. Klizišta su još aktivna, ima ih blizu 200, a oko 70 ih je ugrozilo stambene objekte i infrastrukturu.

"Od institucija BiH dobili smo 60.000 KM pomoći za sanaciju vodovodnih cijevi i oko 2.000 litara nafte. Stanovništvu su veliku podršku pružili pripadnici Oružanih snaga BiH, a ne možemo se požaliti ni na reakciju republičkih organa. Znamo da je gotovo cijela BiH pogođena katastrofalnim nepogodama i da se zbraja pričinjena šteta. Također, znamo da bez podrške viših instanci vlasti opština Šekovići neće moći sama da se oporavi", dodaje Ninić.

Šekovićani su ojađeni jer im je vodena stihija odnijela obradive površine, od kojih su mnogi živjeli.

"Neke poljoprivredne parcele uopšte ne postoje, dok će na drugima sjetva biti moguća dogodine. Šta će biti s nama, teško je pretpostaviti. Znamo samo da nas očekuju teška jesen i još teža zima", govore mještani Ulice palih boraca.

Pesimističnim prognozama za kraj pridružuje se i načelnik, koji kaže kako je priliv novca u budžet prepolovljen, te je zbog toga upitna isplata socijalnih izdataka, subvencioniranje prijevoza učenika, ali i plata uposlenika u administraciji.