Povećava se tranša MMF-a

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić rekao je da su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda obećali duplu pomoć BiH i specijalni program za saniranje štete od poplava u iznosu od 200 miliona KM, koje bi BiH mogla povući krajem juna.

Republika Srpska 28.05.2014 | 07:14
Povećava se tranša MMF-a

"Ohrabruje me jučerašnji sastanak sa predstavnicima MMF-a. Vidio sam promjenu u njihovom pristupu. BiH bi kroz stendbaj-aranžman do kraja juna od MMF-a mogla povući ukupno oko 400 miliona KM", rekao je Kozarić.

On je u završnom obraćanju na Forumu za prosperitet i zapošljavanje u BiH, koji je završen u Sarajevu, rekao da je prirodna katastrofa koja se desila u BiH "prve korake optimizma" vratila na početak.

"Ako pogledate ekonomske pokazatelje, zabilježili smo rast od 1,6 odsto u 2013. Međutim, ako pogledate nezaposlenost, BiH na žalost ima slabiju poziciju od Makedonije. Nezaposlenost je najveći problem u BiH", poručio je Kozarić i dodao da se treba okrenuti običnim građanima, jer oni zaslužuju šansu.

On je istakao da se efekti prirodnih nepogoda zbrajaju i da će se štete mjeriti milijardama.

"Trebaće vremena, sredstava, kapitala, ali što prije treba uspostaviti plan obnove", rekao je Kozarić.

Govoreći o ekonomskoj situaciji u BiH, Kozarić je rekao da su Tešanj, Gradačac i Goražde, gdje nema nezaposlenih, pozitivni privredni primjeri koje treba afirmisati.

"Bez reformi ne možemo. Bolne kompromise trebamo učiniti, napraviti kvalitetniju alokaciju javnih prihoda, jer imamo najveću javnu potrošnju u regionu. Moramo jačati odgovornost u trošenju javnih prihoda. Potrebna je veća transparentnost", poručio je Kozarić.

Prema njegovim riječima, vlasti se moraju upustiti hrabrije i snažnije u borbu protiv sive ekonomije. "Zabilježeno je prisustvo sive ekonomije oko 33 odsto. Inspekcije postoje na svim nivoima i to se može učiniti", rekao je Kozarić.

Prema njegovim riječima, bankarski sektor je u BiH plasirao 16 milijardi KM, a štednja građana iznosi osam milijardi KM.

Kozarić je ocijenio da su banke odigrale značajnu ulogu u zapošljavanju, ali da trebaju reprogramirati obaveze za građane pogođene poplavama i da tako podrže svoje klijente.

"Od naše dijaspore smo primili 3,5 milijardi KM i ne možemo ih doživljavati kao pošiljaoce novca. Potrebni su nam novi pristup i ideje", rekao je Kozarić i dodao da je do sada bilo 10,9 milijardi KM direktnih stranih investicija.

Prema njegovim riječima, uslov za veći priliv investicija je politička stabilnost koja se mora obezbijediti, kao i napredak u evroatlantskim integracijama, za šta će biti potrebni bolni kompromisi.

"Potencijal postoji i želim da vjerujem u budućnost BiH", rekao je Kozarić i dodao da 38 odsto potencijala vode nije iskorišteno, da BiH ima suficit izvoza energije, a 53 odsto zemlje je pokriveno šumom i postoji potencijal prerade drveta.

Kozarić je rekao da tržište rada mora postati mobilnije, odnosno radnicima ne bi trebalo da predstavlja problem da mijenjaju mjesta življenja u skladu sa zahtjevima posla.

 

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Geography

28.05.2014 09:47

A ko će vratiti te pare, normalno da neće oni koji uzimaju i ovu zemlju guraju u dužničko ropstvo. Šta rade sve silne policijske agencije i stukture u državi te SIPE, OSE neka procesuiraju ove lopove i oduzmu ono što je oteto i opljačkano pa neće biti potrebe za zaduženjima.

ODGOVORITE
Name

Nije svejedno

28.05.2014 13:24

EH DA NAM JE SAD TELEKOM. Čitam ovih dana dividenda BH telekoma oko 190 miliona KM (ima prijedloga da se veći dio usmjeri za poplave). A naš se raspršio. Pravili zgrade i ulagali u stranačke propale firme. Da bi napunili, od strane tajkuna napravljene zgrade (vlade i ostale), naprimali bez ikakvog rezona ogroman broj administracije, a onda podižu kredite da im daju plate. E to je naša ekonomija.

ODGOVORITE
Name

dripac

28.05.2014 13:32

Mislim da krediti kao krediti nisu problem ukoliko se iskorištavaju za razvoj, povećanje broja zaposlenih i stvaranje nove vrijednosti, ali ukoliko se koriste za kupovinu socijalnog mira i podjelu plata budžetskim korisnicima, onda imamo problem. Trebaju nam ljudi sa idejom i mu.ima da naprave rezove, smanje javnu potrošnju i preusmjere sredstva u razvoj privrede, ali takvih je malo u ovoj zemlji i obično im se ne da da dođu do izražaja.

ODGOVORITE