I nakon ulaska u EU hrvatska ekonomija tone

Deset mjeseci nakon što je Hrvatska ostvarila svoj san pridruživši se Evropskoj uniji, njena ekonomija i dalje tone, čime šalje poruku i drugim državama bivše Jugoslavije da Unija ne može da obezbijedi prosperitet, navodi agencija Rojters u svom izvještaju o Hrvatskoj.

Region 05.05.2014 | 15:58

Osim što zahtjevi za ulazak u EU i pravila EU pokušavaju da obezbijede novim članicama jačanje lokalne ekonomije i napredovanje unutar trgovačke unije, za zemlje poput Hrvatske i Srbije ulazak u EU treba da znači i okretanje od rata devedesetih godina prema zajedničkom privrednom razvoju u budućnosti.

Hrvatska, međutim, ove godine bilježi najlošije ekonomske rezultate, zajedno s Grčkom i Kiprom, i dosad nema naznaka da bi strani investitori mogli bilo šta da pokrenu osim eventualno da ulažu u turizam.

"Čini se da rijetki u Hrvatskoj shvataju da je privlačenje investitora samo sveevropsko takmičenje. Stoga su sve privatizacije u Hrvatskoj propale", navodi Rojters izjavu jednog poslovnog veterana sa zapada.

Čak i Slovenija, država koja je imala dobre uslove za razvoj svoje ekonomije nakon raspada Jugoslavije, suočavala se s problemima u prodaji državnih firmi, iako je u EU od 2007. U drugim državama regiona, osim fabrike "Fijat" u Srbiji, nema puno novih radnih mjesta koja bi mogla zamijeniti ona u propalim državnim firmama.

"Hrvatska je nespremna za EU i nema koristi od članstva", navodi dalje Rojters i dodaje da se hrvatska industrija, uključujući i brodogradnju, urušila u devedesetim godinama prošlog vijeka.

Diplomate smatraju da je Hrvatska nepripremljena za EU i da nema nikakve koristi od članstva u toj uniji.

"U Hrvatskoj ima puno nekonkurentnih firmi, puno uvezene robe. EU fondovi ne idu dobro. Nema planiranja, sigurnosti, pravni sistem nije usaglašen sa EU standardnima", rekao je za agenciju jedan EU diplomat sa službom u Zagrebu.

Podaci Svjetske banke pokazuju da je Hrvatska jedina evropska zemlja, uz Grčku, čija ekonomija tone od 2008. Iako je industrijska proizvodnja porasla u prva tri mjeseca prvog tromjesečja (prvi put od 2009), analitičari očekuju dalji pad ove godine, te marginalni rast u 2015.

"Sada kad je Grčka opet dosegla rast, mi smo sve više očiti podbačaj", rekao je za Rojters Velimir Šonje, preneo je zagrebački portal Index.hr.

Agencija navodi i da je Hrvatska, prema najnovijim podacima Evropske komisije, na samom dnu korisnika EU fondova, te da je iskoristila samo 18 odsto sredstava od 2007. do 2013.

Uprkos slabim izgledima, kako se navodi, relativno zdrav bankarski sistem koji kontrolišu inostrane matične banke i 43 milijarde evra vrijedna ekonomija spriječiće da Hrvatska postane jedan od glavnih
problema za EU.

Analitičari smatraju da će Evropska komisija, koja je prisilila Zagreb da već dvaput izmijeni budžet, pomoći da zadrži javni dug pod kontrolom.Međutim, veći problem je kako razvijati privredu.

"Stagnacija je najbolji hrvatski scenario", smatra konsultant Andrej Grubišić koji dodaje kako bez ozbiljnih rezova u javnom sektoru Hrvatima neće biti bolje. "No, vlada ne pokazuje ambicije za tim."

Mikael Boare, menadžer u francuskoj firmi koja proizvodi auto-dijelove, kaže da su frustrirani sporom birokratijom i stalnim mijenjanjem zakona. Navodi da je njegova firma već investirala u Hrvatsku, i to
uspješno, pa su se stoga odlučili na još jednu investiciju.

"Ali, jako dugo moramo da čekamo da bismo dobili obećane podsticaje za projekat. To je vrlo frustrirajuće. Slovačka i Rumunija imaju dosta prednosti, kao na primjer podsticaje za radna mjesta, i puno su efikasniji. Shvatili su šta treba da se napravi. Hrvatska je zemlja koju treba proučavati i u koju treba ulagati, no nije jedina", zaključuje ovaj investitor.