Sječom šuma pokrivaju troškove

Loše upravljanje šumama u FBiH dovelo je do toga da intenzitet planske sječe ne jenjava, dok se pošumljavanje znatno smanjuje, što će, po ocjeni stručnjaka, ostaviti trajne negativne posljedice po šumski fond.

Republika Srpska 07.04.2014 | 10:01 Loše upravljanje šumama u FBiH dovelo je do toga da intenzitet planske sječe ne jenjava, dok se pošumljavanje znatno smanjuje, što će, po ocjeni stručnjaka, ostaviti trajne negativne posljedice po šumski fond. Upozorili su na ovo federalni revizori u izvještaju revizije učinka "Nedovoljna obnova šume kao posljedica neefikasnog sistema upravljanja", kojom su obuhvaćene 2010, 2011. i 2012. godina. Revizori su istakli da su kantonalna šumsko-privredna društva (ŠPD), koja upravljaju ovim važnim resursom, više usmjerena na korištenje šume da bi pokrila visoke troškove poslovanja nastale i zbog prevelikog broja zaposlenih i nepovoljne kadrovske strukture. Ipak, na nivou FBiH, koja je vlasnik 82 odsto šuma i šumskog zemljišta u ovom entitetu, nisu predlagane mjere za racionalizaciju poslovanja šumarskih preduzeća. "Postoje saznanja da se u kantonima kroz zapošljavanje u ŠPD rješavaju socijalna pitanja. U posmatrane tri godine došlo je do povećanja učešća invalida rada u ukupnom broju zaposlenih proizvodnih radnika. Takođe, uprkos velikom broju stalno zaposlenih, postoji praksa angažovanja eksterne radne snage, što dodatno opterećuje troškove poslovanja. Većina šumarskih poduzeća ima veliki broj administrativnih radnika, koji nisu angažovani za radove u šumama. U većini preduzeća učinak po zaposlenom je za oko 50 odsto niži u odnosu na realno mogući", neki su od nalaza Kancelarije za reviziju institucija u FbiH. Veliki problem je i što na nivou FBiH ne postoji propis koji reguliše oblast šumarstva, time ni obaveze koliko se mora uložiti u šumskouzgojne mjere. "Određena šumarska preduzeća bila su više usmjerena na ostvarivanje profita, te su manje sredstava vraćala u šumu kroz ulaganje u obnovu", naveli su revizori. U izvještaju se navodi da nema podataka o ukupnom ulaganju u šumskouzgojne mjere, iako je dato 1,5 milion KM iz kredita Svjetske banke. Ipak, za pet kantona je utvrđeno da su planirali uložiti 17,9 miliona KM iz prihoda, a uložili su 12,6 miliona. Sankcija za nerealizaciju planiranih mjera nije bilo. Ulaganja iz budžeta FBiH i većine kantona na osnovu prikupljenih naknada za šume takođe nije bilo. Upozoreno je da su planovi sječe gotovo u potpunosti realizovani. Sa druge strane, pošumljavanje je od 2010. do 2012. godine bilo skoro sto odsto manje nego od 2002. do 2006. godine. Opravdanje šumsko-privrednih društava, kako navode revizori, je da je pošumljavanje jedna od najskupljih mjera uzgoja šuma. Jerko Ivanković Lijanović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, je za ovakvo stanje okrivio nedostatak političke volje za donošenje zakonskog okvira, bez kojeg, dodao je, Ministarstvo ne može da djeluje. Ne očekuje da će se stanje sa šumama u FBiH promijeniti barem do izbora.