Srbija u zavjetrini Berlina i Moskve

Odluka budućeg premijera Srbije Aleksandra Vučića da se Srbija ne svrstava ni na čiju stranu u krimskoj krizi najracionalniji je potez u novoj hladnoratovskoj igri živaca između Istoka i Zapada.

Republika Srpska 04.04.2014 | 23:24 Odluka budućeg premijera Srbije Aleksandra Vučića da se Srbija ne svrstava ni na čiju stranu u krimskoj krizi najracionalniji je potez u novoj hladnoratovskoj igri živaca između Istoka i Zapada.Ovo balansiranje Beograda na tankoj ukrajinskoj žici je možda i jedini način da Srbija nastavi put ka Briselu, a da nam Moskva ne zatvori vrata - slažu se sagovornici „Novosti“, iako su svjesni delikatne pozicije u kojoj će se naći buduća vlada. Njemački i ruski zvaničnici već nekoliko dana šalju gotovo identične poruke - da su zadovoljni reakcijama vlasti Srbije i da razumiju specifičnu poziciju Srbije prema dešavanjima na Krimu. Blagonaklon stav Berlina prema Vučićevom potezu, ali i sumnjičavost Angele Merkel prema uvođenju sankcija Kremlju, praktično je i neka vrsta garancije da bi Srbija mogla da ostane u zavjetrini globalnog „sudara divova“, a naruku joj, kako procenjuju analitičari, ide i to što se uveliko spekuliše o tajnoj osovini Njemačke i Rusije na Starom kontinentu. Osim toga, i Vučić je izgradio dobre političke veze i u nemačkoj i u ruskoj prestonici. Bez prepreka o diplomataskim manevrima Srbije u ukrajinskoj krizi, koji za cilj imaju očuvanje odnosa sa Rusijom i nastavak integracija, šef diplomatije Ivan Mrkić kaže za „Novosti“ da su jedini mogući. "Srbija postupa u skladu sa našim obavezama, procjenama šta je najbolje za našu zemlju i šta nalaže trenutna situacija, kada još nije oformljena vlada, u skladu sa voljom naroda upravo iskazanom na nedavnim izborima. Svi imaju razumijevanja za našu poziciju i uvjereni smo da neće biti prepreka na našem daljem putu u ostvarivanju spoljnopolitičkih prioriteta", kaže Mrkić. Profesor međunarodnog prava Predrag Simić tvrdi da „držanje ravnoteže“ Srbiji na duži rok može donijeti korist: "Očigledno je da je na djelu početak stvaranja osovine Berlin-Moskva, odnosno pomjeranje težišta Evrope ka Istoku. Zato Njemačka i Rusija i novoj vladi treba da ostanu u vrhu spoljnopolitičkih prioriteta". Bivši ambasador Srbije u Berlinu Ivo Visković kaže za „Novosti“ da ono što je shvatila i poručila Njemačka, kada je reč o nesvrstavanju Srbije ni na jednu stranu u novoj geopolitičkoj igri, shvataju i svi ostali u EU, ali to ne govore glasno: "Ugroziti naše interese u odnosima s Rusijom zarad jedne izjave da podržavamo sankcije EU prema Moskvi bilo bi zaista samoubilački i to niko ne očekuje od jedne zrele i ozbiljne diplomatije i spoljne politike, a mislim da je naša, ipak, takva", On podsjeća da se osovina Berlin-Moskva u istoriji „rađala“ bar desetak puta i da srpska diplomatija mora da uvaži nove geostrateške okolnosti, a to je da Njemačka počinje da nadilazi Evropu i postaje svjetski akter. Zato sve tendencije koje dolaze iz Berlina i Moskve, smatra Visković, treba da ostanu visoko u fokusu naše spoljne politike. Dušan Lazić, nekadašnji srpski ambasador u Kijevu, objašnjava da Njemačka i Rusija imaju zajedničke ekonomske interese i da ni jednoj ni drugoj državi ne ide naruku da se oni poremete: "Njihova uzajamna zavisnost je ogromna i otuda to bar privremeno smirivanje situacije na liniji Berlin-Moskva. Videćemo kako će se u cijeloj priči dalje pozicionirati druge jake članice EU. Što se tiče Srbije, treba da se postavimo mudro i da izvučemo korist iz ovog sukoba velikih". Brisel želi da vlasti u Beogradu podrže jedinstven stav EU da politika Rusije prema Ukrajini i Krimu nije prihvatljiva - kaže za „Novosti“ šef Delegacije EU u Beogradu Majkl Devenport. On se ponovo sastao sa srpskim šefom diplomatije Ivanom Mrkićem, kojem je, kako je rekao, još jednom prenio očekivanja Brisela: "Mislim da Vlada Srbije deli zabrinutost EU zbog Ukrajine i Krima i da želi da vidi smirivanje situacije". Devenport odbacuje tvrdnje da ni u samoj EU ne postoji jedinstven stav oko ukrajinske krize, s obzirom na to da je Njemačka saopštila da smatra da ekonomske sankcije možda nisu rješenje i da ima razumjevanja za izbalansiran stav Srbije: "Stav Brisela jeste jedinstven i njega je pre nedelju dana izrazio Evropski savet". Na pitanje da li će se nastaviti pritisci na Srbiju kako bi se jasno odredila prema ukrajinskoj krizi, ambasador EU kaže: "Nije riječ o tome, već o ozbiljnoj zabrinutosti zbog situacije koja postoji i o tome kako da je rješimo na način koji poštuje teritorijalni integritet Ukrajine".