Mesić "razbio" SFRJ, sada hoće i dejtonsku BiH

Bivši predsjednik Republike Hrvatske i član posljednjeg Predsjedništva SFRJ, Stjepan Mesić iznio je sinoć u Mostaru, kako je rekao, svoj prijedlog preuređenja BiH, kako bi ona napokon postala funkcionirajuća država, članica Evropske unije.

Republika Srpska 08.03.2014 | 14:42 Bivši predsjednik Republike Hrvatske i član posljednjeg Predsjedništva SFRJ, Stjepan Mesić iznio je sinoć u Mostaru, kako je rekao, svoj prijedlog preuređenja BiH, kako bi ona napokon postala funkcionirajuća država, članica Evropske unije. Mesić je, gostujući na javnoj tribini sa građanima Mostara, u organizaciji Centra za kritičku misao i portala “Tacno.net”, rekao da bi se reorganizacija BiH provela u četiri faze, od kojih je prva tzv. pripremno razdoblje, „u kojemu će se omogućiti da Visoki predstavnik međunarodne zajednice i Evropske unije funkcionišu onako, kako je bilo i zamišljeno - sve do korištenja u punom obimu tzv. bonnskih ovlašćenja“. „Možemo to nazvati i discipliovanjem  bosanskohercegovačke unutrašnje - političke scene“, naglasio je Mesić, te je dodao: „U istom razdoblju mora se pripremiti koncept post-dajtonske Bosne i Hercegovine, zasnovan na tome da će to biti građanska država, podijeljena na nekoliko višenacionalnih kantona, uz centralnu vlast koja će doista  biti to što joj i ime kaže i u kojoj će biti obezbjeđena ravnopravna zastupljenost tri konstitutivna  naroda, bez isključivanja onih građana koji im ne pripadaju“. U drugoj fazi, smatra Mesić, treba provesti novu međunarodnu konferenciju o BiH, koju je on kolokvijalno nazvao Dejton 2. „Iduća je faza najosjetljivija. Riječ je o novoj međunarodnoj konferenciji na kojoj će zemlje potpisnice originalnog Dajtona i zemlje-garanti toga sporazuma, na temelju podnesenog prijedloga, ili više njih, razraditi konačni model državnog uređenja Bosne i Hercegovine. Zašto kažem da bi to bila najosjetljivija faza? Jednostavno zato što bi se tu sukobili razni interesi koji - objektivno gledano - sa stvarnim interesima građana Bosne i Hercegovine nemaju ama baš nikave veze“, kazao je bivši hrvatski predsjednik. On smatra da bi Bosnu i Hercegovinu na tim pregovorima zastupalo Predsjedništvo države. „Dakle, to ne bi činili ni entiteti, ni predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne predstavnici nacionalnih stranaka. Predsjedništvo zastupa državu, a time i sve njene građane“, izričit je Mesić. Treća faza, po Mesićevom mišljenju je prelazno razdoblje, koje bi, kako je rekao bilo izuzetno teško. „Trebalo bi lomiti otpore svih kojima se uzima vlast iz ruku i onemogućava  da na nesreći Bosne i Hercegovine dobro žive. A bilo bi sigurno otpora i od dijelova javnosti koje su politika i mediji uspješno indoktrinirali u proteklim decenijama . Na kraju, ne treba bježati ni od činjenice da bi i iz susjednih država najvjerojatnije bilo pokušaja da se novo rješenje 'minira'“, rekao je Mesić. On smatra da u prelaznom periodu Visoki predstavnik u BiH mora i dalje funkcionisati sa svim svojim ovlašćenjima , a na kraju tog perioda istovremeno se održavaju parlamentarni izbori i referendum na kojem se građani Bosne i Hercegovine, a ne pripadnici ovog ili onog naroda, izjašnjavaju o predloženom rješenju. Provođenje referenduma i izbora nadgledali bi posmatrači Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i predstavnici nevladinih organizacija. „Kampanja uoči referenduma, da budem i ovdje sasvim konkretan, traje šest mjeseci, a kampanja uoči parlamentarnih izbora - mjesec dana“, rekao je Mesić. On dalje predlaže period od pet godina, u kojem bi se međunarodna zajednica postepeno povlačila iz Bosne i Hercegovine, ali bi kroz ulogu Visokog predstavnika, sada sa smanjenim ovlašćenjima , i dalje imala mogućnost uticaja na zbivanja na unutrašnjopolitičkoj sceni. „Na kraju toga razdoblja BiH bi napokon i stvarno, a ne samo formalno, postala samostalna država, i to država koja funkcioniše“, smatra Stjepan Mesić. On tvrdi da je situacija u BiH izuzetno teška i da Hrvatska, na primjer, kao jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma, „mora djelovati“. „Hrvatska bi, tako smatram, trebala izaći s inicijativom da se mijenja Dejtonski sporazum, odnosno Ustav BiH koji je 'zadan' tim sporazumom“, rekao je Mesić i naglasio: „Duboko sam, naime, uvjeren da od opstanka cjelovite BiH zavisi i dugoročna stabilnost regije, a s time u najmanju ruku i cijelog jugoistoka Evrope, da ne kažem: cijele Evrope“. On dodaje da treba iz više razloga raditi na promjeni Dejtonskog sporazuma, koji je kako kaže „legitimisao rezultate rata, a ne smijemo zaboraviti da su ti rezultati dijelom ostvareni genocidom i ratnim zločinima; a s druge strane zato što je inaugurisao, navodno štiteći ravnopravnost konstitutivnih naroda, uređenje toliko komplikovano da u praksi ne može reagovati na pitanja koja se postavljaju u sklopu normalnog funkcionisanja jedne države“. „Treba razbiti famu o nedodirljivosti Dejtona i dejtonskog uređenja BiH“, poručio je Stjepan Mesić.