Srbija od ponedjeljka iznosi kontratužbu

U Međunarodnom sudu pravde danas je završena prva radna sedmica usmene rasprave u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid na području hrvatske od 1991.

Republika Srpska 07.03.2014 | 22:08 U Međunarodnom sudu pravde danas je završena prva radna sedmica usmene rasprave u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid na području hrvatske od 1991. do 1995. godine.Tokom prethodnih pet dana svoju tužbu za genocid predstavio je pravni tim Hrvatske, a od ponedeljka 10. marta do petka 14. marta pred MSP-om će svoju kontratužbu predočiti srpki pravni tim. Prethodnih dana hrvatski pravni tim obrazlagao je zašto smatra da su ratni zločini protiv Hrvata bili genocid i da su vrh JNA i političko vođstvo Srbije "bili svesni da srpske formacije čine genocidna dela".Danas su pokušali da pobiju jedan od ključnih argumenata srpske strane da Srbija ne može pravno biti odgovorna za zločine počinjene pre 27. aprila 1992. godine, kad je stvorena Savezna Republika Jugoslavija.James Kraford, australijski profesor međunarodnog prava koji je član hrvatskog pravnog tima, pokušao je da pobije tvrdnju tu Srbije. Naime, Srbija osporava nadležnost suda za odlučivanje o događajima koji su se desili od1991. do 27. aprila 1992. godine kada je formirana SRJ, a čiji je pravni sukcesor Srbija.Kada je 2008. godine sud procenio da je nadležan za odlučivanje u tom sporu on nije rešio pitanje vremenske nadležnosti, jer je ocenio da je to vezano za sadržinu spora.Kraford smatra da je Srbija u vreme na koje se odnosi hrvatska tužba imala sve prerogative države te da je kontrolirala JNA i srpske paravojne formacije.Srbija je nasledila pravni subjektivitet bivše SFRJ, uključujući prava i obveze prema Konvenciji o spriječavanju i kažnjavanju genocida iako u to vrijeme nije postojala kao država, rekao je Kraford, prenosi HINA. Na današnjem zasedanju hrvatski zastupnici su ponovili da razmere zločina koje je Srbija počinila u Hrvatskoj jasno pokazuju genocidnu nameru Beograda da uništi hrvatsko stanovništvo na područjima koja su trebala da postanu deo velike Srbije, takođe navodi hrvatska agencija."Način delovanja je jasan, namera je jasna, uništenje dela uplašene skupine Hrvata. To se može opisati jedino kao genocid", rekao je član hrvatskog tima advokat Keir Stermer ukazujući na razlike između genocida i etničkog čišćenja.Tokom prethodna četiri dana hrvatski tim predvođen profesorkom mejdunarodnog prava iz Rijeke Vesnom Crnić - Grotić predstavljao je svoju tužbu tvrdeći da je Srbija izvršila genocid nas Hrvatima, tako što je vrlo rano de facto i de jure preuzela institucije SFRJ, uključujući i JNA. Prikazani su i video materijali kojima su Hrvati pokušali da potkrepe svoja izlaganja.U ponedeljak će izlaganjem srpskog pravnog tima biti nastavljena usmena rasprava u tom sporu.Tokom naredne sedmice srpski pravni tim na čelu sa iskusnim pravnikom iz Ministarstva spoljnih poslova Sašom Obradovićem predstaviće dokaze o činjenici da je Hrvatska izvršila genocid na Srbima koji su živeli na njenoj teritoriji od 1991. do 1995. godine, s akcentom na akciju Oluja. Osim opisanih zločina u periodu od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, protivtužba predočava istorijski kontekst događaja osvrćući se i na period od 1941-1945. godine, radi lakšeg razumevanja dogadaja koji su usledili od 1991-1995.godine.U dokumentu koji je podnet medunarodnom sudu pravde su podaci o zlocinima pocinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Meda.Pored Obradovića u ime Srbije, na optužbe iz Hrvatske sutra će odgovarati i nih svetskih stručnjaka za pitanje genocida, kao što je kanadski profesor Vilijem Šabas i profesori Andreas Cimerman, Kristijan Tams iz Nemačke koji će se baviti pitanjima nadležnosti suda. Britanski advokat Vejn Džordaš i sprski advokat Novak Lukić će se posvetiti ispitivanju svedoka čije je salušanje planirano za utorak i sredu.Usmena rasprava, koja je počela 3. marta izlaganjem hrvatskog pravnog tima, biće zaključena 1. aprila, pošto će od 20. marta uslediti druga rudna prezentovanja argumenata sudu oba pravna tima.To je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije. Hrvatska, predvođena tadašnjim predsednikom Franjom Tuđmanom, je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te Republike od 1991. do 1995. godine.Srbija je 10 godina kasnije odgovorila kontratužbom koja se zasniva na istom činjenicnom i pravnom osnovu na kome je podneta hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.Kako nijedna od strana u sporu nije podnela odštetni zahtev prema drugoj državi, sud se tim pitanjem neće ni baviti.Sud će utvrđivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine. Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene i pitanje naknade štete.Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i biće obavezujuća za obe države.O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.To su profesor pravnog fakultetau Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.Raspravom predsedava predsednik MSP-a sudija iz Slovačke Petar Tomka.Usmenoj raspravi, prethodila je dugogodišnja pisana rasprava koja se odvijala putem podnošenja pisanih podnesaka sudu, kao što su: tužba, odgovor na tužbu, konratužba, odgovor na nju, a sve uz obimnu dokumentaciju na više desetina hiljada stranica.