Da li je bilo cenzure božićne poslanice u Zagrebu?

Da li je božićna poslanica patrijarha Irineja cenzurisana u Zagrebu, kako je javila hrvatska agencija HINA - pitanje je na koje u SPC ni četiri dana posle ne može da se dobije precizan i zvaničan odgovor.

Republika Srpska 10.01.2014 | 14:49
Da li je bilo cenzure božićne poslanice u Zagrebu?
Da li je božićna poslanica patrijarha Irineja cenzurisana u Zagrebu, kako je javila hrvatska agencija HINA - pitanje je na koje u SPC ni četiri dana posle ne može da se dobije precizan i zvaničan odgovor. U Patrijaršiji nisu hteli ni da potvrde, niti da demantuju tu informaciju. Nezvanično su, međutim, naveli da su o tome "čuli" iz medija, te da je, ako je to tačno, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan "najverovatnije procenio da je poslanica u nekim delovima ''prejaka'', pa bi kao takva mogla da izazove određene reakcije". Takođe, kažu u Patrijaršiji, ako je mitropolit odlučio da se ne čita sve, takvu odluku je doneo samoinicijativno, s obzirom na to da je čitanje patrijarhove poruke u celosti obaveza. I to doslovce i u celini, sve sa spiskom imena svih kanonskih arhijereja koji na kraju poruke. Inače, autor poslanice koju patrijarh upućuje vernicima o velikim praznicima nije samo jedna osoba. Obično se, kažu u Crkvi, ona u formi predloga, koji se ponekad koriguje, dostavlja patrijarhu i on konačno odlučuje u kom obliku će ona biti objavljena. U poslanici, upućenoj svim pravoslavnim vernicima i sunarodnicima u Dalmaciji, Hrvatskoj Slavoniji, Lici, na Kordunu i Baniji stoji da se progon ćirilice koristi kao paravan za nastavak progona Srba u Hrvatskoj. "Čitav slobodoljubivi i pravdoljubivi svet stoji nem i zapanjen pred činjenicom da se brutalno progoni jedno pismo, u ovom slučaju ćirilica, pismo svete braće Chirila i Metodija. Posebno smo zabrinuti pred činjenicom da se pitanje ćirilice koristi kao paravan za nastavak progona srpskog naroda u Hrvatskoj, za zastrašivanje Srba i njihovo odvraćanje od povratka na ognjišta", naglasio je, između ostalog, poglavar SPC. Prema navodima HINE, taj deo poslanice nije pročitan tokom božićne liturgije u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, kojoj su prisustvovali i premijer Zoran Milanović i predsednik Sabora Josip Leko. Sam mitropolit Jovan ne želi da razgovara za medije o tome. On je, u telefonskom razgovoru, za Tanjug najpre rekao da se u crkvi zvuk ne čuje ravnomerno, a da je on bio na strani na kojoj nije bilo moguće čuti šta je đakon, koji je za to bio zadužen, pročitao iz poslanice. Na opasku da đakon sigurno nije mogao sam da odlučuje da li će i koje delove izostaviti iz poslanice patrijarha Irineja, mitropolit je rekao da o tome ne želi da razgovara sa novinarima. Na direktno pitanje da li su sveštenici u obavezi da poruku patrijarha vernicima prenesu u celosti, uzvratio je pitanjem: "Da li vi to mene isleđujete". Patrijarhova poruka ipak nije bila uskraćena pravoslavnim vernicima, pa i svim građanima Hrvatske, jer je Hrvatska TV direktno prenosila liturgiju, ali - iz pravoslavne crkve u Vinkovcima, gde je poslanica pročitana u celini. Tako se i dogodilo da su na nju istog dana reagovali hrvatski desničari i braniteljska udruženja, koji smatraju da je poslanica napisana "u duhu Memoranduma SANU", koji je svojevremeno "Hrvatsku delio u regije" Hrvatski branitelji tvrde da je poslanica bila "poruka netolerancije i širenja straha". Vinkovačka braniteljska udruženja, kao i tamošnji ogranak Hrvatske stranke prava dr Ante Starčevića, ocenili da je Srpska pravoslavna crkva liturgiju, koja je bila direktno prenošena, "iskoristila za političke optužbe, širenje straha, međusobne isključivosti i netolerancije". U zajedničkom saopštenju za javnost, u ime 12 vinkovačkih braniteljskih udruženja zatraženo je objašnjenje i izvinjenje patrijarha, odnosno SPC. Vinkovački paroh protojerej Predrag Azap je tim povodom izjavio da je patrijarhova poruka - poruka "mira i ljubavi", ali i da ju je on samo pročitao. Ovog Božića, inače, SPC, odnosno patrijarh Irinej posebno se obratio Srbima koji žive u državama nekadašnje SFRJ - Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji.

Komentari / 0

Ostavite komentar