Služen parastos za 158 stradalih Srba

U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici, kod Bratunca, služen je parastos za 158 stradalih Srba iz ovog mjesta i susjednih sela, od kojih su 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na Božić, 7.

Republika Srpska 05.01.2014 | 13:47 U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici, kod Bratunca, služen je parastos za 158 stradalih Srba iz ovog mjesta i susjednih sela, od kojih su 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na Božić, 7. januara 1993. godine. Nakon parastosa, položeno je cvijeće i prislužene su svijeće za pokoj duša kod Centralnog spomenika u Kravici, podignutog za 3.267 poginulih Srba iz regije Birač u posljednjem ratu. Time je obilježena 21 godina od masakra koje su muslimanske snage počinile nad Srbima u Kravici i okolini. U ime Vlade Republike Srpske vijenac je položio predsjednik Pododbora Vlade za obilježavanje značajnih istorijskih događaja Velimir Dunjić, te predstavnici boračkih organizacija i organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice, Bratunca i Zvornika, te opštine Bratunac i nekoliko stranačkih delegacija. Dunjić je rekao da je danas odato dužno poštovanje nevino nstradalim ljudima koji su ubijeni samo zato što su bili Srbi. "Komandant muslimanskih snaga iz Srebrenice Naser Orić i njegovi saborci nastavili su u posljednjem ratu u BiH primjenjivati metode koje su njihovi preci, kao pripadnici šuckorskih i ustaških jednica u Prvom i Drugom svjetskom ratu, koristili, ubijajući i uništavajući sve što je srpsko", naveo je Dunjić. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca Radojka Filipović istakla je da ove porodice najviše boli surova istina da niko nije odgovarao za zločin nad Srbima na Božić 1993. godine, kao ni za zločin počinjen na Vidovdan 1944. godine. Ona je naglasila da su porodice ogorčene na rad Tužilaštva i Suda BiH, kao i Instituta za traženje nestalih BiH, te traže da predstavnici Republike Srpske prekinu učešće u strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH koje selektivno dijeli pravdu. Osim tuge za poginulim članovima porodica, komšijama i prijateljima, mještani Kravice ogorčeni su što za ovaj zločin ni nakon 21 godinu još niko nije odgovarao i ističu da ih ta nepravda posebno boli i vrijeđa. Na pravoslavni Božić 1993. godine ubijeno je i masakrirano 49 mještana ovog sela i susjednih zaselaka, 80 ih je ranjeno, a sedam je nestalo, od kojih se petoro još vode kao nestali, a među njima su dvije žene. "Neshvatljivo je da neko dođe, pobije ljude, zapali im kuće i da niko ne odgovara za to. Članovi porodica poginulih i nestalih ne mogu da se pomire sa tim. Dok smo živi borićemo se za pravdu i odgovornost počinilaca zločina", rekao je Radovan Milanović, koji je ranjen prilikom muslimanskog napada na Kravicu kada mu je poginuo brat Milovan. On je dodao da je iz godine u godinu tuga veća kada se vidi da niko ne odgovara, napominjući da o ovim zločinima ne bi trebalo da pričaju oni koji su nastradali, nego sudske presude kojih, nažalost, još nema. Za nestale se zna da su ubijeni nakon mučenja i tortura u srebreničkim logorima, a nekima su odsijecali glave i vezali ih za vozila kojima su odvezene u Srebrenicu i pokazivane stanovništvu. Tako je bilo i sa glavom Anđelka Miladinovića, kome su odsjekli glavu pred majkom Slavkom, a potom su i nju zaklali sa još nekoliko civila. Anđa Đukanović već 21 godinu ništa ne zna za muža Ivana koji je nestao na Božić 1993. godine u Kravici. "Patim sa djecom i nadamo se da će neko odgovarati za zločin počinjen ovdje. Gajim nadu da će se saznati gdje je moj suprug ukopan da ga ekshumiramo i dostojno sahranimo i odužimo mu se kao porodica", rekla je Đukanovićeva. Osim velikih ljudskih žrtava, Kravica je potpuno opljačkana i spaljena. Zapaljeno je 688 srpskih kuća, oko 200 poslovnih i pomoćnih zgrada, 27 društvenih objekata, a bez jednog ili oba roditelja tog tragičnog Božića ostalo je 101 dijete. Oko hiljadu stanovnika, noseći djecu i ranjenike, kroz smetove i bespuća, pod pješadijskom i artiljerijskom vatrom uspjelo se izvući prema Drini iz grotla smrti, jer su pripadnici muslimanskih snaga ubijali sve što su stigli ne štedeći djecu, starce i žene. Muslimanske snage iz Srebrenice još u aprilu 1992. godine počele su ubijati Srbe iz zasjeda, a već u maju su započele sa stalnim upadima u srpska sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini, ubijajući i uništavajući sve što je srpsko. To su činile tokom cijele te i početkom januara 1993. godine kada su uništile Kravicu, a 16. januara Skelane sa zaseocima, gdje je tog dana ubijeno 69 Srba. U tim napadima jedinice pod komandom Nasera Orića ubile su oko 3.000 Srba, uništile više od 100 srpskih sela, a masovne zločine počinile su u Ratkovićima, Brežanima, Krnjićima, Kušićima, Ćosićima, Podravanju, Zalazju, Osretku i Skelanima u srebreničkoj, te u Zagonima, Biljači, Magašićima, Sikiriću, Lozničkoj Rijeci, Fakovićima, Bjelovcu i Kravici u bratunačkoj opštini. Za 21 godinu još niko nije odgovarao za zločine počinjene u Kravici, kao ni za ostale masovne zločine počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju. Obilježavanju 21 godine stradanja u ovom selu prisustvovao je manji broj preživjelih mještana Kravice. Oni će po običaju tiho i dostojanstveno na Božić posjetiti grobove nastradalih, gdje će prislužiti svijeće za pokoj njihovih duša i okaditi njihove humke.