Plaćamo milione za neiskorišćene kredite?!

Dok ekonomija u BiH propada zbog nedostatka svježeg novca, stotine miliona konvertibilnih maraka godinama leže na bankovnim računima.

Republika Srpska 19.11.2013 | 19:30 Dok ekonomija u BiH propada zbog nedostatka svježeg novca, stotine miliona konvertibilnih maraka godinama leže na bankovnim računima. Na kraju prošle godine BiH je na računu imala 1,7 milijardi KM odobrenih kredita koji nisu iskorišteni, a za nepovlačenje efektivnih sredstava su samo prošle godine za to plaćeni penali u iznosu od tri miliona KM. „To su penali na neefikasnost domaćih vlasti – nisu se pripremili odgovarajući projekti ili se nisu stekli potrebni uvjeti da se sredstva koriste. Znači, naglavačke se ušlo u projekte jer im realizacija nije bila spremna. A to je jako loše u situaciji kada se zemlja zadužuje kod MMF-a, dakle, uzima sredstva na jednoj strani i za to plaća kamatu, a s druge strane stoje neiskorištena sredstva na koja treba platiti penale“, rekao je za RSE ekonomista Vjekoslav Domljan. Novac Evropske investicione banke, potom Evropske banke za obnovu i razvoj, Njemačke razvojne banke, Vlade Japana i Svjetske banke, najčešće je neiskorišten i na računima je instutucija BiH. Posljedice najviše osjećaju građani jer je novac bio namijenjen za infrastrukturu ili za razvojne programe, odnosno novo zapošljavanje. Pitanje je kako se iz već polupraznih budžeta izdvajaju milioni maraka kao naknada za neiskorišteni novac. „Mi smo od 1996. do danas platili više od 31 miliona maraka penala zato što smo ugovorili finansijska sredstva, a nismo ih povukli. No, mnogo veća šteta od tih 31 miliona je na drugoj strani – što nismo taj novac povukli, otvorili nova radna mjesta, nije izgrađena infrastruktura, i to je najveći razlog zbog kojeg građani Bosne i Hercegovine trebaju biti nezadovoljni radom, prije svega entitetskih vlada, jer oni su ti koji kreiraju ekonomsku situaciju i odgovorni su za rad, prije svega javnih preduzeća kojima su ta sredstva bila namijenjena“, kazao je za RSE Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba. Nekoliko odobrenih  kredita na računima stoji već pet ili deset godina, a namijenjeni su razvojnim projektima, poput rekonstrukcije željezničkih pruga, izgradnje autoputeva, bolnica, gasifikacije pojedinih regija, poljoprivredi i ruralnom razvoju, izgradnji državnog zatvora BiH. Evropska banka za obnovu i razvoj  odobrila je više od  230 miliona maraka za izgradnju autoputa, koja se  “kisele” već četiri godine. „Ovdje govorimo o sredstvima koja su Svjetska banka, EBRD, Evropska investiciona banka i ostali kreditori dali entitetskim vlastima da bi finansirali neki strateški projekat koji smo mi kandidovali. Obično se tu radi o vrlo povoljnim sredstvima sa  malom kamatnom stopom i dosta velikim grejs periodom.  Međutim, vlasti su očigledno potpuno nespremne za to, znaju se slikati kad potpisuju takve kredite, a onda prođe i po nekoliko godina prije nego uopšte povučemo ta sredstva. U međuvremenu taj njihov potpis nas košta često mnogo više nego što je vrijedan neki ugovor“, zaključuje Vukelić.