Srpska insistira na redefinisanju pravosudnih institucija

Predstavnici Republike Srpske na dvodnevnom sastanku strukturalnog dijaloga u Mostaru, koji počinje sutra, posebno će se zalagati za redefinisanje pravosudnih institucija na državnom nivou, kao i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, rekao je Srni savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević.

Republika Srpska 04.07.2012 | 14:33 Predstavnici Republike Srpske na dvodnevnom sastanku strukturalnog dijaloga u Mostaru, koji počinje sutra, posebno će se zalagati za redefinisanje pravosudnih institucija na državnom nivou, kao i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, rekao je Srni savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević. Prema riječima Kovačevića, poseban akcenat biće na redefinisanju uloge Suda BiH čija su rješenja iz važećeg Zakona o Sudu BiH potpuno neprihvatljiva. "Ovo se posebno odnosi na činjenicu da ovaj sud rješava u krivičnim stvarima u prvom i drugom stepenu, da može po svom nahođenju preuzimati predmete iz nadležnosti okružnih, odnosno kantonalnih sudova i da može donositi obavezujuća uputstva za primjenu krivičnog materijalnog prava", naveo je Kovačević, član radne grupe iz Republike Srpske koja će učestvovati na sastanku u Mostaru. On je naglasio da je Ministarstvo pravde BiH pripremilo radnu verziju zakona o apelacionom sudu, kao drugostepenom sudu na nivou BiH, ali su, prema mišljenju pregovaračkog tima iz Republike Srpske, nepotrebna dva zakona, zakon o Sudu BiH i zakon o apelacionom sudu, već je to pitanje potrebno riješiti jednim zakonom. "Insistiraćemo da bude donesen jedan zakon, u kojem će biti jasno defnisana stvarna nadležnost Suda BiH, a to se posebno odnosi na pitanje krivično-pravne odgovornosti. Neodrživo je sadašnje rješenje iz važećeg zakona da Sud BiH može izuzimati predmete iz nadležnosti okružnih i kantonalnih sudova, jer takva praksa nije poznata bilo u kojoj državi koja ima uređen pravosudni sistem", istakao je Kovačević. Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da Sud BiH retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH za isto djelo za koje se pred okružnim ili kantonalnim sudom može izreći maksimalna kazna zatvora od 20 godina, može izreći dugotrajnu kaznu zatvora. "Upravo iz tih razloga, zalagaćemo se da Sud BiH u krivično-pravnoj oblasti sudi samo za krivična djela uređena Krivičnim zakonom BiH i da ne može suditi za krivična djela uređena krivičnim zakonom entiteta", rekao je Kovačević. On je dodao da je posebno neprihvatljiva odredba da Sud BiH donosi uputstva koja su obavezujuća za sudove entiteta. "Sud BiH, vrhovni sudovi entiteta i Apelacioni sud Brčko distrikta su sudovi koji su nezavisni jedan od drugog, nalaze se u istoj ravni i ne nalaze se u odnosu višeg prema nižem sudu. Ovo posebno iz razloga što Sud BiH nije sud više instance u odnosu na sudove entiteta i Brčko distrikta. Moramo ispoštovati pravilo da sudija kad uđe u sudnicu ne smije ničim biti ograničen u odlučivanju, pa ni bilo kakvim obavezujućim uputstvom, kako je to regulisano sada važećim zakonom", istakao je Kovačević. Na sastanku u Mostaru, kako je rekao Kovačević, posebna pažnja biće posvećena i redefinisanju mjesta i uloge Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. "Važeći Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu mora pretrpjeti izmjene, a posebno da se pronađe balans kojim bi se obezbijedilo da sudije i tužioci ne mogu preglasavati jedni druge prilikom imenovanja i utvrđivanja disciplinske odgovornosti. U tom smislu zahtijevaćemo odvajanje sudskog od tužilačkog savjeta, s mogućnošću imenovanja dva podsavjeta, jednog za sudiju, a jednog za tužioce, kao i transparentan izbor sudija, odnosno tužilaca", rekao je Kovačević. On je naglasio da će Republika Srpska tražiti uvođenje instituta prigovora, odnosno žalbe na prvostepene odluke o izboru, jer su, prema važećem zakonu, prvostepene odluke o izboru sudija i tužilaca konačne i obavezujuće, što čini povredu prava na žalbu, kao instituta zagarantovanog Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i Ustavom BiH i Republike Srpske. "Zalagaćemo se za uspostavljanje visokog sudskog, odosno visokog tužilačkog savjeta u Republici Srpskoj, za šta postoji osnov u Ustavu Srpske i Zaključak Narodne skupštine Srpske. Smatramo da bi izbor sudija, kao nosioca trećeg stuba vlasti, trebalo završiti /imenovanje i polaganje zakletve/ po odredbama zakona koji je u nadležnosti Narodne skupštine Srpske", istakao je Kovačević. Kada je riječ o inicijativi za osnivanje vrhovnog suda BiH, Kovačević je dodao da je prema ocjeni delegacije iz Republike Srpske ovo pitanje završeno zbog činjenice da ne postoji ustavni osnov za osnivanje vrhovnog suda, kao i činjenice da u četiri različita pravna sistema u BiH, vrhovni sud ne bi mogao opravdati svoje postojanje. "Takođe, prema mišljenju Venecijanske komisije za uspostavljanje vrhovnog suda BiH, bilo bi neminovno izvršiti promjene u Ustavu BiH, što je u ovom momentu, praktično nemoguće", naglasio je Kovačević. U Mostaru će sutra i u petak, 6. jula, biti riječi i o drugim pitanjima u vezi sa samim procesom strukturalnog dijaloga koji je počeo prošle godine. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton postigli su 13. maja prošle godine u Banjaluci dogovor o otvaranju strukturalnog dijaloga o pitanjima rada i funkcionisanja pravosuđa u BiH. Eštonova je tada najavila da će EU formirati komisiju koja će analizirati rad pravosudnih institucija BiH, na čijem čelu će biti komesar EU za proširenje Štefan File i koja će na kraju svog rada dati preporuke za rješavanje nedostataka u pravosudnom sistemu BiH. Prvi sastanak u okviru strukturalnog dijaloga sa EU o reformi pravosuđa u BiH održan je 6. i 7. juna prošle godine u Banjaluci, a drugi 10. i 11. novembra 2011. u Sarajevu.