Srbi protiv zakona o nepokretnoj vojnoj imovini

Predstavnički doma Parlamentarne skupštine BiH nije danas usvojio Prijedlog zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, čiji su predlagači poslanici Klubova SDP-a i SBB-a, jer nije dobio potrebnu većinu poslanika iz Republike Srpske, pa će ići na naknadno usaglašavanje.

Republika Srpska 19.09.2013 | 18:48 Predstavnički doma Parlamentarne skupštine BiH nije danas usvojio Prijedlog zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, čiji su predlagači poslanici Klubova SDP-a i SBB-a, jer nije dobio potrebnu većinu poslanika iz Republike Srpske, pa će ići na naknadno usaglašavanje.Protiv prijedloga ovog zakonskog akta glasali su svi poslanici iz Republike Srpske. Danas o ovoj tački dnevnog reda nije vođena obimnija rasprava, a u ranijim parlamentarnim raspravama poslanici iz Republike Srpske upozorili su da je dogovorom političkih lidera predviđeno da se pitanje nepokretne vojne imovine rješava zajedno sa pitanjem državne imovine. U drugom krugu glasanja nije usvojen prijedlog zaključka zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma i poslanika SNSD-a Milorada Živkovića da se zaduži Savjet ministara BiH da do kraja septembra 2013. uputi u parlamentarnu proceduru Zakon o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i Zakon o državnoj imovini, jer nije dobio potrebnu većinu poslanika iz Federacije BiH. Prijedlog SDP-ovog i SBB-ovog zakona podrazumijeva da će za perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu, koja je obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH /ukupno 63 objekta - 39 u Federaciji BiH i 23 u Republici Srpskoj koje koriste Oružane snage BiH i jedan koji koristi Ministarstvo odbrane BiH/, Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana podnijeti zahtjeve za upis prava vlasništva u zemljišne, katastarske i druge javne knjige. Za imovinu, koja nije obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH, a koja se vodi kao neperspektivna nepokretna vojna imovina za potrebe institucija BiH /u kojoj su smještene ili će biti smještene institucije na osnovu odluke Savjeta ministara BiH/ predviđeno je da ih Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana upiše u zemljišne, katastarske i druge javne knjige kao vlasništvo BiH. Istovremeno se utvrđuje da se neperspektivna nepokretna vojna imovina na korištenju kod drugih subjekata ili koja se još nalazi u posjedu Ministarstva odbrane BiH knjiži u vlasništvo bez naknade drugim nivoima vlasti - opštinama, gradovima, kantonima, entitetima i drugim pravnim subjektima, gdje se ta imovina nalazi - to sve imajući u vidu funkcionalnu vezu korisnika i odgovarajućeg nivoa vlasti, u skladu sa odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH i prijedlogom ove odluke. Poslanici nisu glasali o mišljenju Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH s prijedlogom zaključaka u vezi sa blokadom institucija BiH od 5. do 7. juna, poznatijom kao "talačka kriza", jer prethodno naknadno usaglašavanje mora da prođe prijedlog SDP-a BiH da se o svakom od zaključaka glasa pojedinačno, jer nije dobio podršku poslanika iz Republiek Srpske. Iako je rasprava o ovoj tački bila odgođena na prošloj sjednici Predstavničkog doma zbog neprisustva glavnog tužioca BiH Gorana Salihovića, on se ni danas nije pojavio, ali je rasprava održana. Od 5. do 7. juna demonstranti su tokom "talačke krize" 18 časova držali pod blokadom zgrade institucija BiH u kojima se nalazilo oko 1.500 ljudi, zahtijevajući hitno usvajanje zakona o jedinstvenom matičnom broju. Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost usvojila je zaključke kojima je Zajednička komisija za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/ BiH zadužena da održi sjednicu na kojoj će biti ispitana uloga OBA u tim dešavanjima na trgu ispred zgrada institucija BiH. Savjetu ministara BiH naloženo je da donese i usvoji prijedlog mjera za postupanje policijskih agencija na nivou BiH u kriznim situacijama BiH, a od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta zatraženo je da ispita postupanje tužilaca Kantona Sarajevo i Tužilaštva BiH u vezi sa događajima od 5. do 7. juna. Zaključkom Komisije od glavnog tužioca BiH zatraženo je da obavijesti Predstavnički dom da li je uopšte izdao naredbu za prikupljanje informacija u vezi sa blokadom institucija BiH, šta je Tužilaštvo BiH preduzelo povodom blokade, te na osnovu čega je zaključilo da u događajima pred zgradom institucija BiH nema elemenata krivičnog djela. Usvojen je i zaključak kojim se Savjet ministara BiH obavezuje da donese odluku o okupljanju građana ispred institucija BiH, kojom će biti utvrđen pojas u kojem se zabranjuje okupljanje, kako bi institucije mogle nesmetano i bezbjedno da funkcionišu. U drugom čitanju je usvojen prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH. U prvom čitanju je usvojen Prijedlog zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH kojim je predviđena zaštita od odmazde lica zaposlenih u institucijama BiH, koja prijave korupciju. Predloženi zakon predviđa zaštitu od preduzimanja štetnih radnji protiv lica zaposlenih u institucijama BiH koja prijave korupciju, za šta bi zadužena bila Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Kao razlog za donošenje ovog zakona navodi se da u BiH ne postoje efikasni pravni, ali ni institucionalni mehanizmi za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju. U prvom čitanju je usvojen i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o službenom glasniku BiH, kojim se predviđa da se zakoni, koje usvoji Parlamentarna skupština BiH, objavljuju na internet stranici parlamenta BiH, čime bi bili dostupni javnosti besplatno. Usvojen je o izvršenoj reviziji učinka o temi "Upravljanje robom oduzetom u carinskim postupcima", s preporukama. Tokom rasprave je istaknuto da je nedopustivo da BiH nema bolje upravljanje robom oduzetom u carinskim postupcima i da ne ostvaruje veće prihode njenom prodajom. Poslanici su glasali da do naredne sjednice Predstavničkog doma, koja je predviđena za 7. oktobar, bude produžen rok Ustavnopravnoj komisiji za dostavljanje izvještaja o Prijedlogu zakona o programu zaštite svjedoka u BiH. Poslanici su dali saglasnost i za produženje roka rada Istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti i zloupotreba i stanja u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.