Majke trpe diskriminaciju na poslu

Diskriminacija na poslu i prilikom zapošljavanja, neplaćanje alimentacije od strane očeva, mali dječji dodaci, nemogućnost da ostvare neka osnovna prava u zdravstveno-socijalnoj zaštiti, samo su mali dio problema s kojima se danas susreću majke u BiH i regionu.

Republika Srpska 17.09.2013 | 07:43 Diskriminacija na poslu i prilikom zapošljavanja, neplaćanje alimentacije od strane očeva, mali dječji dodaci, nemogućnost da ostvare neka osnovna prava u zdravstveno-socijalnoj zaštiti, samo su mali dio problema s kojima se danas susreću majke u BiH i regionu.  Ovo je navedeno u zborniku radova "Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu", koji je predstavljen u Banjaluci, a čiji je autor Ana Vilenica. "Vrlo mali procenat majki dobija alimentaciju na vrijeme, a oko 99 odsto majki čija djeca imaju poteškoće u razvoju ne mogu da rade jer moraju biti posvećene tom djetetu 24 časa dnevno", navedeno je u ovom zborniku. Zbog toga su, stoji u zborniku, ove majke u vrlo teškoj materijalnoj situaciji jer ne mogu raditi, a država nema mehanizma da ih podrži finansijski. "Dodatni problem je što u velikom broju slučajeva i majku i djecu s poteškoćama u razvoju ostavljaju muževi odnosno očevi, zbog čega se one nalaze u bukvalno bezizlaznoj situaciji", jedan je od problema na koji je ukazano u zborniku. Pored svega navedenog, samohrane majke imaju ogromni problem sa čuvanjem djece jer su vrtići prepuni i nema mjesta, a osim toga su i visoka stavka u skromnim budžetima. "U posebnim problemima su majke iz manjinskih grupa, posebno Romkinje, koje su diskriminisane u svakom pogledu, i prilikom traženja posla jer niko neće da ih zaposli, a teško ostvaruju i osnovna prava iz zdravstveno-socijalne zaštite i slično", istaknuto je u ovom zborniku. Jovo Radovanović, predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece RS, kazao je da su svi navedeni podaci tačni i da na njih ovo udruženje ukazuje godinama. Samohrane majke imaju problem sa čuvanjem djece jer su vrtići prepuni i skupi "Mi smo pokretali inicijativu da majke koje imaju četvoro i više djece dobijaju platu od države, jer one jednostavno ne mogu da rade i da podižu djecu. To svako ko ima djecu zna", kazao je Radovanović. Pored toga, kazao je on, dječji dodatak bi trebalo da dobija svako dijete, bez obzira na red rođenja, posebno ako se uzme u obzir da dodatak iznosi 30 KM. Mirela Vujatović, portparol Ministarstva porodice, omladine i sporta RS, kazala je da ova institucija već godinama sprovodi projekat kojim svaka majka koja rodi treće ili četvrto dijete dobija naknadu od 600 odnosno 400 maraka. "Ministarstvo realizuje i projekat subvencionisanja kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove koje odobri Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS). Ovim projektom  je od početka njegove primjene 2008. godine do danas odobreno oko 1.855 subvencija, za šta su izdvojena 3,2 miliona KM", navela je Vujatovićeva. Ona je naglasila da su na prijedlog Ministarstva, prilikom određivanja kriterija za dodjelu ovih kredita,  porodice sa djecom te mladi bračni parovi svrstani u povlaštene grupe, te u startu imaju nižu kamatnu stopu u odnosu na ostale.