Srebrenica će produbiti jaz

Američki stručnjak za Balkan Stiven Mejer smatra da BiH, uprkos pritisku Zapada, nikada nije uhvatila korijen kao država, te da će priča o Srebrenici produbiti razdor između već obogaljene Federacije BiH i uspješnije Republike Srpske.

Republika Srpska 08.09.2013 | 15:20 Američki stručnjak za Balkan Stiven Mejer smatra da BiH, uprkos pritisku Zapada, nikada nije uhvatila korijen kao država, te da će priča o Srebrenici produbiti razdor između već obogaljene Federacije BiH i uspješnije Republike Srpske.Mejer naglašava da je Dejtonskim sporazumom napravljena vještačka BiH, bez "osnivačkih priča" neophodnih za njeno održavanje, dok su priče i epovi, koji su važni ljudima koji žive u BiH, orijentisani protiv ujedinjene, svrsishodne države. On navodi da je Zapad, a naročito Vašington, insistirao da BiH bude konstruisana iz ruševina poslije ratova iz devedesetih godina prošlog vijeka. "Uprkos pritisku sa Zapada BiH nikada nije uhvatila korijen kao država. Centralne institucije grcaju, a prava moć je u rukama etničkih /nacionalnih/ zajednica i lidera. Ova tendencija će samo biti pojačana pričom o Srebrenici - produbiće razdor između već obogaljene Federacije i uspješnije Republike Srpske", naveo je Mejer u autorskom tekstu za Srnu pod nazivom "Temelji BiH". Mejer u tekstu postavlja pitanje: Šta su osnivačke priče i mit o modernoj državi BiH, te navodi da oni postoje, ali nisu povezani sa državom, nego sa nacionalnim grupama koje žive u BiH. "Srbi u BiH prihvataju iste priče i mitove kao svi ostali Srbi. A, sada i muslimani u BiH imaju svoju 'osnivačku priču'. Tragedija iz Srebrenice iz jula 1995. godine postala je ista vrsta epa za muslimane, kao što su Kosovo Polje i Jasenovac za Srbe. Srebrenica je bila emotivna, srceparajuća tragedija za muslimane od 1995. godine. Ali, Srebrenica je kulminirala u primarni muslimanski osnivački ep kada je postala lokacija masovnog sahranjivanja 409 novoidentifikovanih žrtava u julu. Možda je najupečatljivija priča ona o sahranjivanju bebe u Memorijalnom centru Potočari, nedaleko od Srebrenice. Postoje neslaganja o tome da li su svi sahranjeni - naročito beba - zaista bili žrtve masakra u Srebrenici. Ali, to je irelevantno. Važno je da muslimani vjeruju da su to sve bile žrtve i da njihovo stradanje služi ne samo kao tačka za okupljanje muslimana, nego i kao spomenik o brutalnosti Srba", ističe Mejer. On navodi da "osnivačke priče" za Srbe i muslimane imaju najmanje jednu zajedničku stvar - sve predstavljaju tragični gubitak i sredstvo za identifikaciju "drugih". Jedinstvena je pojava, dodaje Mejer, da priče i mitovi budu zasnovani skoro isključivo na tragediji, a ne na pozitivnim pričama o slavi koja inspiriše.| Mejer naglašava da se svaka država vraća pričama u kojima je uhvaćena suština njihovog osnivanja - nekom velikom događaju ili događajima oko kojih građani mogu da se okupe, što državi daje kredibilitet. Ponekad su te priče istinite, ponekad su mit. Najčešće su kombinacija činjenica i mita. Nevažno je da li su ove "priče o osnivanju" istinite. Važno je da one služe kao emotivna i psihološka osnova za uspostavljanje države, smatra Mejer. On podsjeća da za Sjedinjene Države rat vođen u revoluciji od 1775. do 1783. godine i građanski rat vođen od 1861. do 1865. godine predstavljaju te priče o osnivanju. Za Francusku takva priča je revolucija od 1789. do 1799. godine, a za savremenu Rusiju revolucija iz 1917. godine. "Ove revolucije su proklamovane kao temelji slobode, demokratije, oslobođenja i jednakosti - a da li je to tačno ili ne, nevažno je. To su svakako istorijske činjenice, ali i one sadrže mitove koji su neophodni za američku, francusku i rusku percepciju samih sebe, a pružaju i emotivne temelje o veličini i značaju ovih zemalja“, istakao je Mejer. On navodi da Balkan u tome nije izuzetak i da se, štaviše, u ovom regionu mogu naći neke od najdirljivijih i emotivno najsnažnijih "osnivačkih priča". "Makedonci i dalje ponosno gledaju u prošlost i na bitku kod Gaugamela iz 331. godine prije nove ere, kada su Makedonci porazili vojsku moćnog Persijskog carstva. U skorije vrijeme pozivaju se na Ilindenski ustanak iz 1903. godine protiv opadajućeg Otomanskog carstva. Činjenica da ustanak nije uspio - nije važna", naglašava Mejer. Za Srbe postoje dvije "osnivačke priče" - bitka na Kosovu Polju iz 1389. godine i, jednako važno, pokolj Srba /i ostalih/ u Jasenovcu od 1941. do 1945. godine. Moguće je ustvrditi, ističe Mejer, da su masovna ubistva koja je počinila Titova OZNA i pogubljenje Draže Mihailovića po završetku Drugog svejtskog rata poslužili kao "osnivačke priče" za drugu Jugoslaviju.