Kakvu će sudbinu G20 odrediti Siriji?

Saznajte zašto se ovaj važan sastanak svetskih moćnika zove G20, koja je njegova funkcija i zbog čega je uopšte nastao.

Republika Srpska 07.09.2013 | 16:00
Kakvu će sudbinu G20 odrediti Siriji?
Saznajte zašto se ovaj važan sastanak svetskih moćnika zove G20, koja je njegova funkcija i zbog čega je uopšte nastao. Iako se zove Grupa 20, ovu formaciju, tehnički, čine predstavnici više od 30 država: 19 svetskih i evropskih sila, plus Evropska unija. Ipak, ni ovo nije konačan broj, pa je tako na ovogodišnjem Samitu u Rusiji – u koji su zbog sirijskog pitanja poslednjih dana uperene sve oči sveta – bilo čak 34 učesnika. G20 je vodeći forum za međunarodnu saradnju po najvažnijim pitanjima iz oblasti ekonomije i finansija. Ukratko, ciljevi G20 odnose se na: politiku koordinacije članica u cilju postizanja globalne ekonomske stabilnosti i održivog rasta, promociju finansijskih propisa kojima se smanjuje rizik buduće finansijske krize i modernizaciju međunarodne finansijske arhitekture. Grupu 20 čini 19 zemalja: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Nemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Južna Koreja, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Turska, Velika Britanija i SAD. Uz sve njih, tu su i dvojica predstavnika Evropske unije: predsednik Evropskog saveta i Evropske komisije. Ali, ni to nije konačan broj. G20 je formalno uspostavljena u septembru 1999. godine, kada su se ministri finansija i guverneri centralnih banaka nekoliko glavnih industrijskih zemalja (Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velika Britanija i SAD) sastali u Vašingtonu, posle finansijske krize 1997-98. godine, koja je otkrila ranjivost internacionalnog finansijskog sistema u konteksu ekonomske globalizacije i pokazala da su ključne zemlje nedovoljno uključene u rasprave i odluke o globalnim ekonomskim pitanjima. Na ovim sastancima, koji su se održavali jednom godišnje, sastajali su se ministri finansija i guverneri centralnih banaka država članica. Međutim, svetska ekonomska kriza koja je “ljuljala” planetu od 2007. do 2010. godine, pokazala je potrebu za sličnim sastancima, ali na višem nivou. Tada je ustanovljen Samit G20, kome su, osim ministara finansija i guvernera, počeli da se priključuju i šefovi država i vlada. Prvi sastanak lidera G20 održan je u Vašingtonu 14-15. novembra 2008. godine, kada su se šefovi država i vlada saglasili o akcionom planu koji bi trebalo da stabilizuje ekonomiju i spreči buduće krize. Nakon prvog samita u Vašingtonu 2008, lideri su se sastali u Londonu i Pitsburgu 2009, Torontu i Seulu 2010, Kanu 2011 i Los Kabosu 2012. godine. Međutim, osim svih pobrojanih, na samitu učestvuju i predstavnici nekoliko internacionalnih organizacija, poput Međunarodnog monetarnog fonda, Svetske banke, Ujedinjenih nacija, Međunarodni monetarni i finansijski komitet i Komitet za razvojnu pomoć. Kao što se i vidi na fotografiji, ovogodišnjem Samitu, koji kao glavnu temu nema ekonomsko već političko pitanje, prisustvovale su 34 zvanice: Roberto Azevedo (STO), Kristin Lagard (MMF), generalni direktor Međunarodne organizacije rada Gaj Rajder, premijer Japana Šinzo Abe, ministar finansija Saudijske Arabije Saud Al-Faisal Al-Saud, ministar spoljnih poslova Australije Bob Kar, generalni sekretar UN Ban Ki-mun, predsednik Svetske banke Džim Jong Kim, generalni sekretar Organizacije za evropsku saradnju i razvoj Hose Anhel Guria, Predsednik Odbora za finansijsku stabilnost  Mark Karnej, predsednik Saveta EU Herman van Rompej, premijer Španije Mariano Rahoj, premijer Italije Enriko Leta, premijer Kanade Stiven Harper, premijer Indije Manmohan Sing, premijer Turske Redžep Tajip Erdogan, nemačka kancelarka Angela Merkel, premijer Velike Britanije Dejvid Kameron, premijer Singapura Li Hsijen Lung, premijer Etiopije Hailemariam Desalegn, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, predsednik Senegala Maki Sal, kao predstavnik Novog partnerstva za razvoj Afrike, predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev, predsednica Južne Koreje Park Geun Hje, predsednik Francuske Fransoa Oland, predsednik Južnoafričke republike Jakob Zuma, predsednica Argentine Kristina Fernandez de Kirhner, predsednik Rusije Vladimir Putin, predsednik Indonezije Susilo Bambang Judojono, predsednik SAD Barak Obama, predsednica Brazila Dilma Rusef, predsednik Meksika Enrike Penja Nieto, predsednik Kine Sji Đjiping i sultan Bruneja Hasanal Bolkija, kao predstavnik Udruženja zemalja jugositočne Azije.

Komentari / 0

Ostavite komentar