Tajkunska privatizacija u Srpskoj i BiH

Epilog privatizacije je preko pola miliona nezaposlenih, oko 100 hiljada radnika kojima je nepovezan radni staž, fabrike pretvorene u groblja i bogaćenje tajkuna koji su uništili sve što je građeno godinama.

Republika Srpska 30.08.2013 | 09:15
Tajkunska privatizacija u Srpskoj i BiH
Epilog privatizacije je preko pola miliona nezaposlenih, oko 100 hiljada radnika kojima je nepovezan radni staž, fabrike pretvorene u groblja i bogaćenje tajkuna koji su uništili sve što je građeno godinama. "Rudi Čajavec", "Famos", građevinsko preduzeće "Vranica", sarajevski "Sarabon"... Popis je dugačak. Ovih preduzeća više nema iako su u bivšoj državi bili giganti na svom području. Nestali su neposredno nakon procesa privatizacije, procesa koji je uništio mnoštvo radnih mjesta u BiH. Proces je počeo 1998. godine kao model prodaje dionica, što je bilo pogubno za sistem. Većina firmi koje su privatizovane po veoma niskim cijenama, pretežno su napuštene nakon što su tzv. investitori podigli kredite, rasprodali imovinu, a radnike poslali na ulicu. I 15 godina kasnije, nema očekivanih rezultata. Fikret Alić iz Agencije za privatizaciju Federacije BiH kaže da su novi vlasnici nažalost samo vidjeli imovinu, ali ne i obveze: "Nisu vidjeli radnike i tu je glavni problem. Zbog toga što ih nismo mogli kontrolisati i što su mnogi vidjeli samo imovinu bez obaveza, preduzeća su se našla u takvom stanju u kakvom jesu." 80 posto uništenih firmi U Republici Srpskoj je proces privatizacije vodila Direkcija za privatizaciju dok je u Federaciji BiH za to bilo zaduženo čak 11 agencija, deset kantonalnih i jedna krovna. Epilog je 80 posto uništenih firmi, pola miliona radnika na ulici, a oko 100.000 njih nema povezan staž. Izostali su investiranje, zapošljavanje i stvaranje nove vrijednosti, koju su moćnici obećavali. Za razliku od toga, pojedinici su se enormno obogatili i danas taj novac preveli u legalne tokove. "Imovina koju je opljačkala ova politička garnitura s kriminalcima i skorojevićima je zaista ogromna", kaže ekonomista Svetlana Cenić. Procjenjuje se da je vrijednost te imovine preko 15 milijardi maraka, a da je prodata za svega dvije do tri milijarde, uzimajući u obzir i milijardu od prodaje "Telekoma Srpske". U BiH se odstupilo od prvobitnog koncepta privatizacije koji je bio zasnovan na otkupu certifikata. Za razliku od toga, ušlo se u osnivanje popisa strateških preduzeća koja su prodata pod, u najmanju ruku, sumnjivim okolnostima. Ekonomisti smatraju da se proces ne može vratiti na početak i da je svaka priča o reviziji privatizacije apsurdna. Međutim, može se oduzeti imovina svima koji su na nelegalan i netransparentan način učestvovali u privatizacijama. "Sada bi trebalo donijeti zakon koji bi definisao da sva krivična djela iz perioda privatizacije ne mogu zastariti", kaže Siniša Vukelić, urednik ekonomskog portala Kapital. To mišljenje odražava i SDS-ov zakon o ispitivanju porijekla imovine izabranih funkcionera od 1992. godine. Iako je prošao u formi nacrta, izvjesno je da neće dobiti podršku u parlamentu, jer bi to bilo kontraproduktivno za vlast. I 15 godina poslije svakodnevni štrajkovi Vojska radnika ostala je bez posla, a gotovo svakodnevno na desetine njih iz raznih krajeva BiH traže svoja prava na ulici, isplatu plata, povezivanje radnog staža. Najsvježiji primjer su radnici tuzlanske fabrike deterdženata "Dita", osnovane 1977. godine. Ona je privatizovana rješenjem Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona 2001. godine kada je organizovana kao dioničarsko društvo. 2005. većinski dio kapitala preuzima domaći maloprodajni lanac "Lora" iz Sarajeva. Radnici su danas u štrajku, prijete podizanjem šatorskih naselja, jer im se duguje 21 plata, a staž im nije uvezan čak četiri godine. Radnike u borbi za svoja prava predvodi Dževad Mehmedović: "Mi samo tražimo se ovo riješi. Mi sada ne znamo gdje smo. Ja sam čitavo vrijeme govorio da će doći vrijeme u Diti da će doći ljudi da nose imovinu. Došla je firma koja je radila s Ditom i imaju na pismeno da mogu nositi kompjutere. Počinju plijeniti imovinu i nas tu nigdje više nema." Ovo je stvarnost BiH, iako svjetlih primjera takođe ima. Međutim, i u sindikatima su ogorčeni, jer nemaju mehanizam za zaštitu radnika, a vlast ne želi izvršiti djelotvornu reviziju privatizacije. Velka Odžaković iz Saveza sindikata RS kaže da je u svim procesima vlast najodgovornija, te da je postepeno oživljavanje preduzeća jedino rješenje: "Ali s obzirom na sadašnje stanje, teško da će biti bilo kakvih pomaka. Zato smo mi išli na program socijalnog zbrinjavanja, da ljudi ne bi bili u potpunosti oštećeni, iako su ostali bez svojih radnih mjesta." Fijasko revizije u RS Dok je u Federaciji tek nedavno usvojen Zakon o reviziji privatizacije, Vlada RS-a je tokom svog mandata 2006. do 2010. godine osnovala Komisiju za reviziju privatizacije u RS, kako bi se utvrdili propusti i nelegalna privatizacija u pojedinim firmama. Na čelu te komisije bio je kontroverzni Borislav Bijelić, kojeg su mediji dovodili u vezu s mnogim aferama, a bio je poznat i po učestvovanju u velikom broju upravnih i nadzornih odbora pojedinih firmi. Nakon što je komisija prestala s radom, nakon 70 izvještaja o spornim privatizacijama, koliko ih je Bijelić podnio nadležnim tužilaštvima, ni jedan slučaj nije završio osuđujućom presudom. Bijelić ni danas ne zna zašto, navodeći primjer privatizacije "Vodovoda" u Modriči koji je privatizovan protivzakonito, pošto je prodato 55 posto kapitala, umjesto maksimalnih 20 posto, koliko je dozvoljeno u komunalnim poduzećima: "Mi smo tu utvrdili nepravilnosti i time su se stvorili uslovi za poništenje te privatizacije, na zakonskoj osnovi. Do dan danas to se nije dogodilo", kaže Bijelić ističući da razloge treba tražiti kod nadležnih institucija. U RS privatizovano je oko 700 preduzeća i banaka, od čega je 630 prestalo sa radom. Komisija je Specijalom tužilaštvu podnijela prijave u oko 70 slučajeva u kojima se pred sudom našlo devet osoba. Svi su oslobođeni.  Zakoni (vlast) omogućili pljačku To govori u prilog tome da ne samo da niko ne želi poništenje privatizacije u pojedinim firmama, već ne želi provesti ni reviziju. Nekadašnji prvi sindikalac BiH Edhem Biber (u mandatu od 2002. do 2008.), kaže da su tadašnji zakoni omogućili kriminalcima da provedu privatizaciju na sumnjiv način: "Ogromna vojska radnika je ostala bez radnih mjesta, pojednici su provodili privatizaciju radi kupovanja nekretnina. Mnogi su se obogatili, preuzeli firme, unovčili to što su kupili na takav način i to je to." "Borac" Travnik, "Konjuh" Živinice, "KTK" Visoko - sve su to preduzeća koja ne da nemaju stari sjaj, nego ih nema na karti proizvodnih kapaciteta BiH. Tome su doprinjeli pojedinici, koji su kroz stranačka djelovanja na vlasti, osigurali udio u velikim firmama koje su kasnije uništili. Jedan od takvih slučajeva, slažu se stručnjaci, je privatizacija naftne industrije u RS, koja je prodata ruskom Zarubežnjeftu za oko 230 miliona maraka. Aktuelna vlast promijenila je Zakon o privatizaciji kako bi se u realizaciju ugovora ušlo direktnom pogodbom. Nakon podmirenih obveza RS-u je ostalo tek nekoliko miliona. Jedina svijetla tačka je prodaja tadašnjeg "Telekoma Srpske" za nevjerovatnih 646 miliona evra 2007. godine. Tim novcem danas raspolaže Investiciono razvojna banka RS kroz fondove i kroz ulaganja širom Republike Srpske. Mnogi smatraju da tog novca (iznos veći za 42 miliona maraka od tadašnjeg godišnjeg budžeta RS-a) više nema jer se stanje eskrov računa (devizni račun za posebne namjene) drži u velikoj tajnosti. Siniša Vukelić kaže da je privatizacija u BiH sada zaustavljena, te da je s jedne strane razumljiva propast nekadašnjih giganata, koji su imali zastarjelu proizvodnju, ali: "Interesantno je da je država upropastila ona preduzeća koja su imala ogroman potencijal, poput robne kuće Boska, ili neka od preduzeća koja se bave akciznim proizvodima poput Fabrike duvana Banjaluka ili preduzeća iz naftne industrije, gdje potražnja za njihovim proizvodima nikada nije padala." Šta dalje? Stručnjaci smatraju da bi se trebalo hitno pokrenuti pitanje privatizacije Birča iz Zvornika, koji je kupila litvanska UKIO grupa pod sumnjivim okolnostima. Vlada RS-a je, kada je sav novac izvučen, u ovoj fabrici glinice kupila ostatak kapitala, s namjerom da pokrene stvar s mrtve tačke. Sada se postavlja pitanje bi li rješenje bilo revizija privatizacije, za koju niko ne zna što bi donijela, ili njeno poništenje. Svetlana Cenić smatra da ni jedno ni drugo ne bi donijelo konkretne rezultate: "Što se može uraditi... Oduzeti imovinu svima onima koji su na nelegalan način učestvovali u svemu tome. Neka izvoli svako dokazati gdje su im izvori prihoda u odnosu na imovinu koju imaju. Sve ostalo je podvaljivanje ljudima, jer neke stvari se ne mogu vratiti, kao ni radnici." Svijetlih primjera ima ali ih je u odnosu na propale privatizacije veoma malo. Neki od njih su banjalučki "Celex", "Vitaminka" i spomenuti "Telekom" u RS. U Federaciji BiH su to Cementara u Kaknju, firma "Natron" iz Maglaja, "Hepok" iz Mostara te "Unico filter" Tešanj. U odnosu na propala preduzeća, ovo je na žalost samo kap čiste vode u prljavom moru privatizacije provedene u BiH.

Komentari / 26

Ostavite komentar
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE
Name

zvornik

30.08.2013 10:27

Mi znamo imena, je l' vredi sta?

ODGOVORITE
Name

hilmo

30.08.2013 12:18

imamo mi zakona previše i što ih je više manje se poštuju

ODGOVORITE