Svi studiraju, a znanja nema nigdje!

Posljednjih godina u zemljama Balkana primjetan je trend rasta broja studenata upisanih na fakultete koji, na kraju, ne mogu ponuditi traženo znanje na tržištu rada ili jednostavno završe na birou za zapošljavanje, pokazalo je istraživanje agencije Anadolija (AA).

Republika Srpska 05.08.2013 | 21:37
Svi studiraju, a znanja nema nigdje!
Posljednjih godina u zemljama Balkana primjetan je trend rasta broja studenata upisanih na fakultete koji, na kraju, ne mogu ponuditi traženo znanje na tržištu rada ili jednostavno završe na birou za zapošljavanje, pokazalo je istraživanje agencije Anadolija (AA).Tako su, prema podacima Agencije za statistiku BiH u zimskom semestru ove akademske godine, na univerzitete u BiH upisana 115.723 studenta, od toga su 102.357 studenata upisani na sve godine studija, a 13.366 su apsolventi. Takođe, u BiH je u 2012. godini diplomiralo 18.279 studenata, što je za 2,5 odsto više nego 2011. godine. Profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Lamija Tanović kazala je u izjavi za agenciju Anadolija da u BiH ne postoji uređena upisna politika na fakultete. “Od rata na ovamo ne postoji uređena upisna politika jer se studenti upisuju neplanski na univerzitetima u Sarajevu kao i u drugim gradovima. Kanton određuje koliko će biti upisanih dok su sada i fakulteti dobili pravo da upisuju studente. Nema zajedničkog djelovanja, i upisuje se onoliko studenata koliko kanton odluči, a to je stari i prevaziđeni sistem. Jednostavno, nemamo razvijenu upisnu politiku koja bi dala kvalitetan i potreban ljudski kapital”, kazala je Tanović. Takođe, dodaje da se posljednjih godina otvaraju mnogi univerziteti koji nemaju potreban stručni i kvalifikovani kadar. Oni, rekla je, ne pokreću smjerove egzaktnih nauka nego više društvenih i menadžerskih smjerova. “Posljednjih godina imamo i veliki broj privatnih univerziteta koji ne doprinose povećanju znanja i vještina kod studenata. Trenutno imamo oko 45 univerziteta ili fakulteta od čega samo osam državnih. Imamo previše studenata na društvenim naukama i ekonomiji, dok je vrlo malo onih koji su zainteresovani za medicinu, fiziku i egzaktne nauke”, istakla je Tanović. Takođe, i u Hrvatskoj se posljednjih godina povećao broj studenata koji se odlučuju da upišu neku od visokoškolskih ustanova u toj zemlji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u zimskom semestru akademske godine 2011./2012. na visokoškolske ustanove Republike Hrvatske u sve godine studija upisalo se ukupno 152.857 studenata, što je za 2,8 odsto više u odnosu na zimski semestar prošle akademske godine. Udio studentica je 56,8 posto i nije se znatno promijenio u odnosu na akademsku godinu 2010./2011. godinu. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, u zimskom semestru akademske 2012./2013. godine na osnovne studije u toj zemlji upisalo se ukupno 22.279 studenata, što je za 0,23 posto više u odnosu na zimski semestar prošle akademske godine. Udio studentica je 53,3 posto. Od ukupnog broja upisanih studenata, najviše ih je na Univerzitetu Crne Gore 81,9 posto. Studentsku populaciju Srbije školske 2010./2011. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, čine ukupno 228.531 student. Od toga je 127.154 studentica i 101.377 studenata. Studentice čine 55.6 posto studentske populacije. Blizu 21.000 studenata ili 9 posto studentske populacije je starije od 30 godina. Nešto više od 1 posto studenata je starije od 40 godina. Najstariji registrirani student star je 81 godinu. Prema podacima Ureda za statistiku Makedonije, u toj zemlji je u akademskoj 2012./2013. godini upisano 56.906 studenata. Od tog broja studentice čine 31.005, odnosno 54.5 posto studentske populacije. Većina studenata, odnosno njih 86,8 posto su upisani u javne visokoškolske ustanove, dok je 12,7 posto upisano u privatne visokoškolske ustanove, a 0,5 posto na teološke fakultete. Profesorica Tanović napominje da u zemljama Balkana ne postoji dobra komunikacija i suradnje univerziteta i privrednih subjekata kao što je to praksa na Zapadu. “Danas ne postoji dobra suradnja univerziteta i tržišta rada, jer imamo veliki broj studenata koji završe fakultete i nemaju zaposlenje. U bivšoj Jugoslaviji postojao je savjet profesora u kojem su firme imale svoje predstavnike. Svake godine oni su davali savjete i preporuke kako bi zajedno odredili koji ljudski kadar koji je najviše potreban na tržištu rada. Međutim, od kraja rata naovamo imamo problem da ne postoji dogovor i saradnja univerziteta i kompanija tako da se neplanski obrazuju nove generacije studenata. Očigledno je da postojeći sistem ne funkcionira jer na biroima za zapošljavanje imamo na hiljade osoba sa završenim fakultetima”, tvrdi ugledna bh. profesorica. Mišljenja je da je najveći problem visokoškolsko obrazovanje u BiH. Ističe i nedostatak praktičnog znanja, kao i previše nepotrebnog teorijskog znanja. “Tržište rada nije u stanju da apsorbira toliki broj studenata. Takođe, imamo ozbiljan problem i zbog nedostatka prakse što je preduslov za kvalitetne studente. Na Zapadu nema preobilnog teroriziranja kao kod nas. Studenti jedan dio obrazovanja moraju proći kroz praksu. Potrebno je da se uče vještine koje će se iskoristiti u profesionalnom radu. A to je moguće samo kroz praktičan rad”, kazala dr Lamija Tanović za agenciju Anadolija.

Komentari / 0

Ostavite komentar