Najneizvjesnije među Bošnjacima

 Iako je do narednih opštih izbora ostalo nešto više od godinu dana, nekoliko imena se već uveliko spominju kao vjerovatni stranački kandidati za najvažnije funkcije u BiH.

 Iako je do narednih opštih izbora ostalo nešto više od godinu dana, nekoliko imena se već uveliko spominju kao vjerovatni stranački kandidati za najvažnije funkcije u BiH.S obzirom da je sasvim izvjesno da u RS i nakon implementacije odluke "Sejdić i Finci" ostaje neposredni izbor člana Predsjedništva iz RS, ostaje pitanje kako će to biti riješeno u FBiH. Jedno je već sad izvjesno: Iako se nacionalna odrednica formalno neće navoditi, sasvim je očekivano da će u tri najvažnije fotelje u državi sjediti kandidati koje izaberu tri konstitutivna naroda.

Procjena je da bi u slučaju uvođenja indirektnog izbora u FBiH kao kandidati za članove Predsjedništva mogli "isplivati" predsjednici stranaka, s obzirom na to da, generalno gledano, lideri stranaka često izbjegavaju direktnu "provjeru" pred glasačima.

U FBiH bi se najzanimljivija utakmica mogla voditi za fotelju bošnjačkog kandidata, ukoliko ostane direktan izbor, jer bi se za ovu poziciju mogle boriti tri velike stranke: SDA, SDP i SBB.

Kod Srba i Hrvata sve je manje-više jasno - u RS bi pobjedu mogao odnijeti kandidat kojeg podrži predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, a među Hrvatima kandidat kojeg podrži hadezeovac Dragan Čović.

Kao kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH u slučaju direktnog izbora najčešće se spominje Bakir Izetbegović. Međutim, imajući u vidu da Željko Komšić, koji je istupio iz SDP-a, više ne može da se kandiduje za člana Predsjedništva jer Ustav BiH zabranjuje tri uzastopne kandidature, postavlja se pitanje da li će SDP ovog puta ponuditi kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva ili bi se SDP i ovaj put mogao odlučiti da "cilja" na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva.

Ne treba ni zanemariti mogućnost kandidature Fahrudina Radončića, lidera SBB-a, čija stranka bilježi stalan rast popularnosti.

Što se tiče dva HDZ-a, čak i ako ne dođe do ujedinjenja, sigurno je da će ponuditi zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva, a gotovo je izvjesno da će to biti kandidat "jačeg brata", odnosno HDZ BiH, dok će HDZ 1990 dobiti neku "kompenzaciju".

S obzirom na to da je među Hrvatima daleko najpopularniji političar Čović, ostaje da se vidi da li će se ovaj put lično kandidovati. To bi moglo dijelom zavisiti i od toga hoće li SDP opet uspjeti naći Hrvata za kojeg bi mogli glasati Bošnjaci.

Kada se radi o RS, Dodik, aktuelni predsjednik RS, će biti kandidat i vrlo izvjesno će biti reizabran za predsjednika RS. Nedavno je Dodik rekao da bi kandidat za člana Predsjedništva iz RS mogao biti Crnogorac Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a, ukoliko bi došlo do implementacije odluke "Sejdić i Finci". Što se tiče opozicije, ukoliko izađu ujedinjeni, kandidat za predsjednika RS bi najvjerovatnije bio neko iz SDS-a, a za poziciju člana Predsjedništva BiH se sve češće spominje mogućnost kandidata SNS-a, kojeg bi mogao podržati Aleksandar Vučić, najpopularniji političar u Srbiji.

U slučaju ovakvog razvoja događaja, kandidat za predsjednika RS bi ponovo mogao biti mladi potpredsjednik SDS-a Ognjen Tadić, mada se u kuloarima pominju još dva imena iz "stare garde": predsjednik stranke Mladen Bosić i gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Za člana Predsjedništva bi, po ovom scenariju, mogao biti kandidovan "politički vuk" Nikola Poplašen, bivši predsjednik RS, koji se sve češće pominje kao budući lider naprednjaka u RS.

"Plus" za Poplašena bi mogla biti Vučićeva podrška i naklonost desnijeg biračkog tijela. Ovaj razvoj događaja ima i jedan "minus" - Poplašen bi teško mogao računati na bošnjačke i hrvatske glasove u RS.

Nerdžuk Ćurak, ugledni politički analitičar iz Sarajeva, upozorava da sve zavisi od načina implementacije odluke "Sejdić i Finci". On se slaže da bi indirektan izbor članova Predsjedništva vrlo izvjesno u Predsjedništvo BiH doveo predsjednike najvećih stranaka.

On procjenjuje da SDP nema kandidata tipa Željka Komšića, što otvara prostor Hrvatima da u slučaju direktnog izbora izaberu svog člana.

"Mislim da bi novi predsjednik HDZ 1990 Martin Raguž u eventualnim izborima za člana Predsjedništva bio prvi favorit iz reda hrvatskog naroda, jer mislim da bi gospodin Raguž mogao imati efekat Komšića, jer bi u određenoj mjeri bošnjački glasači njemu mogli dati glas. Ne znam da li znate, ali na prethodnim izborima u Sarajevu je on jako dobro prošao", rekao je Ćurak.

Po njegovom mišljenju, najvažnije bi bilo da izbori za člana Predsjedništva budu sprovedeni bez asimetrija, bilo da izbor bude direktan ili indirektan.