Bošnjaci manipulisali brojem žrtava u Srebrenici

Svjedok odbrane nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, njegov imenjak i rođak, Radovan M.

Republika Srpska 17.07.2013 | 18:49
Bošnjaci manipulisali brojem žrtava u Srebrenici
Svjedok odbrane nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, njegov imenjak i rođak, Radovan M. Karadžić, izjavio je danas da ne spori da je bilo strijeljanja zarobljenika na području Srebrenice u julu 1995. godine, ali da spori cifre, "koje su se povećavale ili smanjivale, kako je kome trebalo".Svjedok je do početka rata radio kao profesor književnosti u Čapljini i bio je član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke /SDS/. On je rekao da je u tačnost podataka o žrtvama zločina počeo da sumnja u vrijeme izbora 1996. godine, kada su "iz inostranstva, preko Beča, u Rajlovac stizali glasovi ljudi koji su bili navedeni kao stradali u Srebrenici". Profesor Karadžić je rekao da se tim povodom obratio "ambasadoru Franku, ali da mu je on grubo rekao da na to nema pravo". "Shvatio sam da on ne želi da se to raščisti, da se vidi koliko je bilo glasova koji su stigli iz Evrope, a da su glasači bili navedeni kao žrtve. Osuđujem strijeljanje; ako mislite da ne saosećam sa žrtvama, onda nemam šta da kažem", rekao je Karadžić dok ga je ispitivala tužilac Milica Pek. Svjedok je izjavio da je "bilo ubijanja, ali je bilo i Srba koji su za novac stranih agencija svjedočili ono što se od njih tražilo da kažu". Na sudsko pitanje kada se to on njih tražilo, svjedok je odgovorio da se "sumnjalo i znalo da su ljudi iz Beograda radili za strane medije". Na pitanje ko su ti ljudi, profesor Karadžić je pomenuo "gospođu Pešić, Borku Pavićević" i advokata čije ime nije naveo, a na pitanje predsjedavajućeg sudije O-Gon Kvona kako on to zna, svjedok je odgovorio pitanjem - "Kako neću znati, kad su javno nastupali na Radio-televiziji Srbije, govoreći da su Srbi u BiH agresori, kao da smo mi došli odnekud, i negirajući zločine prema nama". "Jedno vrijeme je u to bila 'upregnuta' supruga Slobodana Miloševića, Mira Marković, i Zoran Đinđić iz Demokratske stranke u Srbiji", dodao je svjedok. Svjedok je potvrdio da se 15. i 29. jula 1995. godine sastao sa tadašnjim predsjednikom Srpske Karadžićem, napominjući da "nije imao utisak da on zna šta se dešava u Srebrenici". Prema svjedokovim riječima, informacije o Srebrenici smatrane su, kao i ranije vijesti, strahovitom propagandom koja je Srbe predstavljala kao agresore i zločince. Prema prvim informacijama, rekao je svjedok, pobijeno je svo civilno stanovništvo Srebrenice, a ne vojnici koji su se probijali kroz srpske položaje. "Haris Silajdžić je nakon dva mjeseca rata tvrdio da je pobijeno 200.000, kasnije 350.000, da je silovano 80.000 žena, da su embrioni životinja ugrađivani u muslimanke", naveo je Karadžić. Tužilac Pek ispitivala je svjedoka i o predsjedničkoj arhivi i arhivi SDS-a na Palama, tvrdeći da su važni dokumenti, o kojima se u sudnici govorilo na zatvorenoj sjednici, "eliminisani 1998. godine, prije nego što su došli istražioci Tribunala". Profesor Karadžić je rekao da mu to nije poznato i da je predsjedniku Karadžiću, po podnošenju ostavke, prestala funkcija, tako da on 1998. godine nije ni bio savjetnik predsjednika. Na klupu za svjedoke zatim je izveden vještak odbrane za vojna pitanja iz Beograda general Radovan Radinović. On je izjavio da ni u jednom dokumentu, niti iz cijelog konteksta proučavanja, nije našao da je cilj Sarajevsko-romanijskog korpusa /SRK/ Vojske Republike Srpske /VRS/ bio teror nad civilima. "Bilo je dužih perioda bez dejstava, bilo je primirja. Da je bilo terorisanja civila ne verujem da bi se primirja poštovala i da bi bilo tako dugih perioda bez dejstava", rekao je general Radinović. On je dodao da je SRK brojčano bio manji od Prvog kopusa Armije BiH, oko 20.000 naprema 50.000, ali da je, kada je tehnika u pitanju, to bilo "manje na štetu srpske strane". Komentarišući Karadžićevu ulogu u vrijeme opreracije "Krivaja '95", general Radinović je rekao da je ona bila u isključivoj nadležnosti Glavnog štaba VRS i Drinskog korpusa i da "nije bilo razloga da se traži njegova intervencija". Prema objašnjenju svjedoka, Karadžić je dobijao izvještaje o toku operacije, ali njegovo direktno angažovanje, osim što se 9. jula saglasio da VRS uđe u grad, nije zapazio. Na Karadžićevo pitanje da li je uočio nešto nezakonito u vezi sa zarobljavanjem oko 20.000 boraca koje je tokom rata imala VRS, general Radinović je odgovorio odrečno. Svjedočenje generala Radinovića biće nastavljeno sutra, kada će ga unakrsno ispitivati zastupnik tužilaštva.    

Komentari / 0

Ostavite komentar