Slavne ličnosti umiru mlađe

Osobe uspešne u svetu zabave imaju tendenciju da umiru mlađe u odnosu na one koji se bave drugim poslovima.

Republika Srpska 15.07.2013 | 07:55
Slavne ličnosti umiru mlađe
Osobe uspešne u svetu zabave imaju tendenciju da umiru mlađe u odnosu na one koji se bave drugim poslovima.Analizirajući 1.000 čitulja objavljenih u „Njujork tajmsu”, Ričard i Ketrin Epstin uočili su da poznate ličnosti umiru mlađe u odnosu na opštu populaciju. Proučavajući podatke za period od 2009. do 2011. godine, o zvezdama iz sveta filma, muzike, pozorišta i sporta, ovi istraživači iz Australije izračunali su da poznate ličnosti, u proseku, umiru sa 77,2 godine. Inače, prosečni životni vek umetnika iznosi 78,5 godina, poslovnih ljudi i akademika (81,7) a zaposlenih u vojsci ili politici – 83 godine. Studija je pokazala da lista prevremenih smrti preteže na mušku stranu, a da su glavni uzroci mahom povezani sa nesrećama, infekcijama (uključujući HIV) i rakom pluća, preneo je Tanjug. O previsokoj ceni slave i rizicima u šou-biznisu, istraživači iz Australije kažu da ranija smrt može da posluži kao dokaz da se takvim načinom života preuzima veći rizik, ali i da je to oblast u kojoj su pušenje i druga rizična ponašanja prisutnija, a time i posledica koja dovodi od ranije smrti. „Ako je tačno da uspešni izvođači kraće žive da li to znači da slava u mladosti automatski znači manju brigu o zdravlju u kasnijoj dobi kada slava prođe”, prenosi se pitanje istraživača Ričarda Epstina, ujedno i direktora Kinghorn centra za rak u Sidneju. Epstin priznaje da studija ništa ne dokazuje, ali da podstiče na razmišljanje! „Psihološki i drugi pritisci mogu da dovedu do samodestruktivnih tendencija i rizičnog ponašanja koje podrazumeva upotrebu cigareta, alkohola, droge… Bilo koja od ovih hipoteza trebalo bi da se shvati kao upozorenje mladima koji žele da postanu slavni, da vode računa o zdravlju”, upozorio je Epstin. Povodom rezultata istraživanja australijskog tima, britanski „Telegraf” preneo je izjavu publiciste Maksa Kliforda koji kaže da je najčešća slika o poznatima da su slava, uspeh i bogatstvo jedino što boji njihove živote. „To nije baš tako. Isti taj uspeh postaje kao droga. Poznate ličnosti i zvezde su opterećeni da neprestano moraju da budu na vrhu, zabrinuti su ako ne rade i zato su uvek pod pritiskom da rade više i teže”, izjavio je Kliford. ---------------------------------------------- Naučna obrada čitulja Australijski istraživači su čitulje analizirali po polu, starosti, uzroku smrti, ali i po zanimanju: po kategorijama oblasti rada preminule osobe – gluma, pevanje, ples, muzika, pisanje, vizuelne umetnosti, zatim biznis, vojska, politika, verski rad... ---------------------------------------------- „Klub 27” Na vrhuncu karijera, za manje od godinu dana, krajem 1970. i početkom 1971. godine, svet su, ne dočekavši 28. rođendan, napustili Džimi Hendriks, Dženis Džoplin i vođa grupe „Dorsi” – Džim Morison. Famu o „klubu 27” podstakli su mediji prisetivši se smrti gitariste „Rolingstounsa” Brajana Džounsa, u istoj životnoj dobi. Član originalne postave kultnog benda udavio se u bazenu u rodnoj Engleskoj u leto 1969. Imao je 27 godina. Nekoliko decenija kasnije samoubistvo frontmena grupe „Nirvana” Kurta Kobejna, aprila 1994, samo je podstaklo stvaranje novih teza među zagovornicima teorije o mističnoj smrti mladih muzičara. Nizu slavnih i preminulih dodato je 2011. i ime britanske pevačice Ejmi Vajnhaus, koja je, kako spekulišu zagovornici teorije „kluba 27”, pričala da želi da postane njegov deo, da u besmrtnu slavu zakorači pre 28. rođendana.

Komentari / 0

Ostavite komentar