Stečajni postupci nisu opravdali cilj

U stečajnim postupcima povjerioci naplaćuju manje od 1/5 svojih potraživanja, dok ostale 4/5 ostaju nenaplaćene većim dijelom zbog nedostatka stečajne mase, a manjim dijelom zbog nepriznavanja od strane stečajnog upravnika.

Republika Srpska 02.07.2013 | 17:13 U stečajnim postupcima povjerioci naplaćuju manje od 1/5 svojih potraživanja, dok ostale 4/5 ostaju nenaplaćene većim dijelom zbog nedostatka stečajne mase, a manjim dijelom zbog nepriznavanja od strane stečajnog upravnika. To je samo jedan od poražavajućih konstatacija nakon sprovedene revizije učinka stečajnih postupaka u Republici Srpskoj. Takvi stečajni postupci ne samo da nisu ispunili definisane ciljeve, nego od njih ima više štete nego koristi, pogotovo po budžet Republike Srpske i fondove. Stepen naplate tri najveća povjerioca iz javnog sektora, u proteklom periodu, iznosi svega 10%, a javne institucije i fondovi nisu naplatili čak 128 miliona maraka! Neće ni naplatiti dok se dešavaju slučajevi tipa “Birča” ili “Šuma Srpske”, smatra opozicija. “Ja znam za primjer u Prnjavoru, preduzeće tekstilne industrije “Pionir”, koje je bilo u stečaju, čovjek ga je kupio, uplatio novac, ali stečajni upravnik odugovlači kako bi on tu našao svoju računicu”, ističe Miladin Stanić, iz SDS-a. Da ne valja-ne valja, priznaje i SNSD. Prisjećaju se i još aktuelnog predsjednika Udruženja stečajnih upravnika, Radovana Jakovljevića, koji je optužen za zloupotrebu povjerenja u položaju stečaja i primanje mita od oko 100.000 maraka. “Mi nismo zadovoljni učinkom stečajnih postupaka u Republici Srpskoj, tu je vrlo bitno da se i MUP uključi, kao i da sudovi dovedu do kraja, neke rezultate imamo. Vlast, generalno, tu nije kriva, jer je zakon dobar”, smatra Srđan Mazalica. Zakon nije dobar, kaže ekonomista Damir Miljević. Da je dobar, u stečajni postupak bi se išlo na vrijeme i ne bio bi vođen duže od zakonski predviđenog vremena, stečajne sudije ne bi gledale nikome kroz prste. “Očigledno je da mi ovdje imamo na djelu stečajnu mafiju, da stečajni upravnici vode po nekoliko postupaka i da njima i nije u interesu da se takvi postupci okončaju”, kaže Miljević. Suština preporuka datih u izvještaju se svodi na to da je potrebno stvoriti društveni ambijent za ostvarivanje ciljeva stečajnog postupka i urediti sistem praćenja platežne nesposobnosti privrednih subjekata, te na vrijeme eliminisati neprofitabilne privredne subjekte, a trajanje stečajnog postupka skratiti na zakonom predviđen vremenski okvir. Od momenta donošenja Zakona o stečajnom postupku do danas oko 50.000 radnika u Republici Srpkoj je ostalo bez posla, a većina i bez firme.