Nastavljaju se preostala suđenja

U Haškom tribunalu ove sedmice sedmice nastavljaju se tri preostala suđenja - u predmetima protiv nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske /VRS/ generala Ratka Mladića i bivšeg predsjednika Republike Srpske Krajine Gorana Hadžića.

Republika Srpska 03.06.2013 | 09:10
Nastavljaju se preostala suđenja
U Haškom tribunalu ove sedmice sedmice nastavljaju se tri preostala suđenja - u predmetima protiv nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske /VRS/ generala Ratka Mladića i bivšeg predsjednika Republike Srpske Krajine Gorana Hadžića. Glavni pretres u postupcima protiv Mladića i Hadžića biće nastavljen danas, a dokazni postupak u oba predmeta nastavlja tužilaštvo, dok Karadžić sa izvođenjem dokaza odbrane nastavlja od sutra. Na suđenju Mladiću, ranije započete iskaze trebalo bi da dovrše nekadašnji pomoćnik komandanta za bezbjednost i obavještajne poslove Bratunačke brigade Momir Nikolić, koji je u tribunalu priznao krivicu za progone i osuđen je na 20 godina zatvora, a na izdržavanje kazne upućen je u Finsku, kao i istražilac tužilaštva Erin Galager, koja je bila angažovana na istragama na području Srebrenice. Na listi svjedoka tužilaštva su i policajac iz Bratunca Milenko Pepić, koji je u julu 1995. godine bio pripadnik Drugog šekovićkog odreda Specijalne brigade policije /SBP/, te bivši komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS Srećko Aćimović, komandant bataljona Vojne policije 65. zaštitnog puka Zoran Malinić, i jedan zaštićeni svjedok. Pretresno vijeće je za sutra zakazalo saslušanje ljekara u vezi zahtjeva odbrane da se broj zasjedanja u Mladićevom predmetu smanji sa pet na četiri dana. Sudije će, kako je najavljeno, oko sat vremena postavljati pitanja u vezi sa preporukom ljekara u Pritvorskoj jedinici da se smanji broj zasjedanja. Na suđenju Karadžiću, iskaz bi ove sedmice trebalo da završi vještak odbrane za balisitiku Mile Poparić, a zatim bi trebalo da bude saslušan jedan zaštićeni svjedok. Pretresno vijeće predložilo je da se odgodi svjedočenje generala Zdravka Tolimira, jer još rješava po njegovoj molbi da uloži žalbu na odluku kojom je davanje iskaza od njega zatraženo obavezujućim nalogom. U tribunalu je Tolimir proglašen krivim za zločine u Srebrenici i Žepi u julu 1995. godine i osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Tolimir je odbio da svjedoči u odbranu Karadžića, obrazloživši da je njegov predmet u žalbenom postupku. Karadžić je Tolimirovo svjedočenje tražio kako bi potvrdio da nije bio obaviješten o ubistvima srebreničkih muslimana. O tome će svjedočiti i nekadašnji komandant policijskih snaga LJubomir Borovčanin. Na svjedočenje u Hag, Borovčanin dolazi iz Danske, gdje izdržava kaznu od 17 godina zatvora. Borovčaninu je suđeno u predmetu "Popović i drugi" i jedini je koji se nije žalio na presudu izrečenu 10. juna 2010. godine. Obavezujući nalog izdat je i za svjedočenje generala Milenka Živanovića, od kojeg je osuđeni general Radislav Krstić preuzeo komandu nad Drinskim korpusom VRS. Pod obavezujućim nalogom, na klupi za svjedoke će se naći i general LJubiša Beara, kome je, takođe, suđeno u predmetu "Popović i drugi", a koji je prvostepenom presudom osuđen na doživotni zatvor. Ukoliko ne postupe po obavezujućem nalogu, vijeće bi moglo da pokrene postupak za nepoštivanje suda, a moguće kazne su do 100.000 evra i/ili do sedam godina zatvora. Prema dosadašnjoj praksi tribunala, optuženi su dobijali kazne od po nekoliko mjeseci zatvora. Iskaze će na suđenju Karadžiću dobrovoljno dati dva svjedoka odbrane - ratni načelnik Uprave kriminalističke policije u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske Goran Mačar i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. Prema izjavi koju je dao članovima tima odbrane, Šešelj će potvrditi da Karadžić "nije imao neprijateljski stav prema muslimanima ili Hrvatima". "Optužba da smo Karadžić i ja učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu je lažna. Doktor Karadžić se nikada nije zalagao za proterivanja muslimana ili Hrvata", navodi se u izjavi Šešelja i dodaje da je on /Šešelj/ "često bio u sukobu sa drugim članovima takozvanog udruženog zločinačkog poduhvata, kao što su Slobodan Milošević, koji ga je hapsio nekoliko puta, i sa Željkom Ražnatovićem-Arkanom, koga je često osuđivao". Šešelj je naveo i da je Karadžić bio "politički savetnik Zorana Đinđića i Vojislava Koštunice", a da je on Karadžića podržavao u nekim pitanjima, a u nekima mu se suprotstavljao, kao što je to bilo kada je sklopio sporazum sa Matom Bobanom 1993. godine. U tribunalu Šešelj je optužen za progone nesrpskog stanovništva u BiH, Hrvatskoj i u Vojvodini. Suđenje je završeno u martu 2012. godine, a izricanje presude zakazano je za 30. oktobar.

Komentari / 0

Ostavite komentar