Pravna komisija Narodnog sobranja Bugarske razmatraće danas u Sofiji zahtev za sazivanje referenduma protiv članstva Turske u Evropskoj uniju, saopštila je organizacija VMRO.VMRO i bugarska televizija SKAT su prikupili oko 330.000 potpisa za referendum protiv članstva Turske u EU.

Prema zakonskoj proceduri, Narodno sobranje treba da u roku od tri meseca odredi vreme za raspravu na kojoj će biti odlučeno da li će biti sproveden referendum.

Organizacija VMRO je već počela susrete sa predstavnicima parlamenta i poslala pisma na adrese 203 bugarska poslanika.

Stručnjak za Balkan vašingtonskog ”Vudro Vilson centra” Martin Slecinger izjavio je u intervju za beogradske “Večernje novosti”da će mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu izazvati talas zahtijeva za otcepljenjem. „Moglo bi da počne odmah i to sa zahtijevom Albanaca u Makedoniji, ali  da minimum još 20 zemalja očekuje ovaj problem“, kaže Slecinger.

Na pitanje šta sada sprečava i Republiku Srpsku da proglasi nezavisnost i izdvoji se iz BiH, Slecinger kaže da je otcijepljenje svakako u suprotnosti sa Dejtonom, ali suštinski građane RS ništa ne sprečava da se o tome izjasne na referendumu. „Vijerovatno bi i značajan dio međunarodne zajednice priznao RS kao nezavisnu državu. Kosovo je opasan presedan i žalosno je što je MSP samo doprinio komplikovanju tog pitanja. Očigledno se više cijeni kršenje nego poštovanje međunarodnog prava. Naročito se tako ponašaju velike sile, uključujući i SAD“, istakao je Slecinger.

Na pitanje znači li to da još nije završena prekompozicija granica na Balkanu, on tvrdi da još postoji opasnost od težnji za stvaranjem ”velike Albanije”. “SAD i EU su uložile veliki napor da spriječe stvaranje ”velike Srbije”, ne verujem da će sada podržati slične težnje Albanaca, jer bi to još više destabilizovalo region”, smatra Slecinger.

Umjesto što se bavi statusom Kosova, čiji se ishod ne može izmijeniti, srpska diplomatija treba da prijeđe na ”plan B” i u potpunosti se okrene pregovorima sa Prištinom o mnogim otvorenim pitanjima, tvrdi Slecinger.

Na pitanje zašto nije dobar diplomatski potez što se u rezoluciji koju je Srbija podnijela Generalnoj skupštini UN zahtijeva otvaranje dijaloga o svim problemima sa Prištinom, Slecinger kaže da je to zato što je to još jedna u nizu diplomatskih akrobacija kojom se troši vrijeme.

„I da rezolucija bude usvojena, ona nema obavezujući karakter, a zbog nje ste se dodatno konfrontirali sa EU i SAD. Treba sarađivati sa najvećim državama da bi se obezbijedila podrška za kompromisni dokument, koji će usvojiti Savjet bezbijednosti, a koji bi lansirao pregovore Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom Brisela i UN“, smatra Slecinger.

On kaže da bi tema takvih pregovora mogla biti čak tehnička, ali donekle i statusna pitanja, a pod tim misli na granice, pitanje autonomije za sever Kosova i ostala tehnička pitanja.

RS će, objasnio je Dodik, odlučivati o svom statusu, jer je unijela svoj subjektivitet u Dejtonski mirovni sporazum, i to u skladu sa međunarodnim pravom, pa i sa mišljenjem Suda u Hagu u vezi s Kosovom, kao i na jednom opštem referendumu, gdje bi narod koji ovdje živi odlučivao o svojoj sudbini.

Dodik smatra da je BiH neodrživa zemlja, da ima jedinu šansu na izvornim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i da će, ako se ne vrati na izvorni Dejton, doći u probleme funkcionisanja, što će podrazumijevati da se za nju traže nova rješenja.

„RS je prihvatila da ostane u BiH, ali u izvornoj dejtonskoj BiH koja ima tri ministarstva i devet nadležnosti. BiH mimo Dejtona će podrazumijevati da se za nju traže nova rješenja, a ta nova rješenja tada neće tražiti ljudi sa strane, nego ljudi koji u njoj žive“, rekao je Dodik.

Umjesto da promoviše slovo Dejtona kao dokaz jedinog mogućeg modela za BiH, Dodik je kazao da se međunarodna zajednica opredijelila da promoviše „duh Dejtona“, koji je doveo do njegovog razgrađivanja. To je, prema njegovim riječima, ohrabrilo Bošnjake u BiH da traže više, a Hrvate doveo u stanje depresije i rezignacije.

„Nas iz RS su u ključnom momentu naveli da se okrenemo izvornom slovu Dejtona, a ne da podržavamo nečije želje i očekivanja samo zato što taj neko sjedi u Briselu. Šta ima veze što sjedi u Briselu, ima ljudi koji sjede na mnogim mjestima u svijetu“, kazao je Dodik.

Predsjednik Vlade RS rekao je da je njegova politika prepoznatljiva i da se sigurno neće mijenjati, a da će on ostati dosljedan u očuvanju ustavnog položaja RS, njenog jačanja u ekonomskom, socijalnom i političkom smislu kao i provođenju Dejtonskog sporazuma na izvornim principima, onako kako u njemu piše, a ne onako kako neko želi da ga tumači.

„Ključno je i dalje provoditi ovakvu politiku, kako bi RS sačuvala dignitet u budućnosti. RS je u BiH zato što smo potpisali Dejtonski sporazum koji podržavamo, ali ne želimo da ispadne da smo mi zadnji branioci Dejtonskog sporazuma“, stav je Dodika.

Dodik je u intervjuu, koje današnje „Večernje novosti“ objavljuju na celoj strani, rekao da posle mišljenja Medjunarodnog suda pravde ništa više ne može da bude isto.

„Srbija je dobila još jednu važnu poruku sveta: ovakvom odlukom sud je potvrdio kontinuitet lošeg odnosa prema njoj, bez obzira na to ko bio na vlasti. Sad je već svima jasno: stereotip o lošim momcima i lošoj državi na Zapadu nije promenjen. Možete menjati šta god hoćete, bilo koja demokratska struktura da dodje, neće vas prihvatiti“, rekao je on.

Zato se Srbija, prema njegovom mišljenju, mora okrenuti sebi, definisati svoje interese i ne očekivati mnogo.

„Srbija će morati da se osvesti. Kosovo je sve manje deo Srbije. Ja razumem da je veoma teško odreći se Kosova i verujem da to nijedan političar ne može. Ali, ovo je sve manje odnos Kosova i Srbija, a sve više odnos medjunarodne zajednice i Srbije“, naveo je Dodik.

Premijer RS je dodao da sve može biti predmet za raspravu u nekom budućem vremenu.

„Zašto ne izaći sa uslovima – ako želite da priznamo nezavisnost jednog dela Kosova, onda tražimo da sever pokrajine ostane u Srbiji, da srpski narod u delu koji ostaje van teritorije dobije poseban status, da se zaštite spomenici i manastiri…“, kazao je Dodik.

Govoreći o BiH i položaju RS, Dodik je rekao da „u ovom trenutku želimo da jasno etabliramo naša prava da se u nekoj budućoj situaciji možemo ponašati na isti način kao sada Albanci“.

On je uveren da Bosna i Hercegovina nema budućnost, ali da bi raspisivanje referendum o nezavisnosti RS u ovom trenutku bio čist avanturizam.

„Tu sam potpuno realan. Naši mogući saveznici oko te ideje nisu pobornici separacije. Ne podržava to ni Srbija. To narušava njenu teoriju teritorijalnog suvereniteta. Isto će nastupiti i Rusija. I Kina. Moramo da budemo pragmatični. Ko nam je saveznik u tom poslu? Ako ga nema, odluka da raspišemo referendum u ovom trenutku bila bi čist avanturizam“, kazao je Dodik.

Prema njegovim rečima, BiH je mentalno podeljena zemlja i  „jedna velika greška Zapada“, koju Zapad „neće da prizna“ i zato ulaže ogromne napore da je na silu održi.

„Srpska je u Dejtonski sporazum unela deo svog subjektiviteta. Veliki svet je stvorio ovu Bosnu da muslimane ne ostave same. Ali, ni Srbima ni Hrvatima život sa njima ne odgovara. Ova priča trenutno odgovara samo muslimanima koji veruju da mogu da ovladaju celom Bosnom. A to neće moći“, rekao je Dodik.

„Bosna je za nas moranje. Nešto što želimo da stresemo sa ledja kao teret. To je jasno i strancima ovde koji se sastaju godinama svakog petka da donesu odluke o BiH“, naglasio je premijer RS.

„Nikada nisam vidio takav dokument, niti je bilo takvih stavova uoči rata“, rekao je Mandić.

Karadžić je u Haškom tribunalu optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine. Prema optužnici, Karadžić je bio „jedna od ključnih ličnosti udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao protjerivanje Hrvata i muslimana sa područja koje je srpska smatrala svojim“.

Ispitujući unakrsno ovog svjedoka, Karadžić ukazuje na odgovornost muslimanske i hrvatske strane za sukobe u BiH. Karadžić je posebno insistirao na događaju od 25. marta 1992. godine kada su „pripadnici hrvatskih paravojnih trupa ubili oca i sina na benzinskoj pumpi u Bosanskom Brodu“ i na zločin u Sijekovcu „gde su pobili sve živo, čak i stoku“.

„To je jedan u nizu događaja koji su uzimali maha u ratom zahvaćenom području. Rat se preko Save i Une sve više prelivao iz Hrvatske u BiH i takvih incidenata je bilo sve više“, rekao je Mandić.

Na Karadžićevo pitanje „Da li se sjećate da tu bulumentu niko nije zaustavio, ni JNA, ni policija, ni srpske paravojne trupe, koje nisu ni postojale“, Mandić je odgovorio: „BiH je bila u problemima i ona nije branjena. Hrvati i muslimani nisu htjeli vojsku, Srbi su htjeli Jugoslaviju i svako je htio da ide svojim putem“.

Pretresno vijeće nije prihvatilo da se u spise uvedu transkripti sa suđenja Mandiću u Sudu BiH gdje je on pravosnažno oslobođen svih optužbi za ratni zločin, ali je dozvolilo da optuženi s tim u vezi postavlja pitanja.

Mandić je potvrdio da „nema sumnje da su barikade u Sarajevu 1. marta 1992. podignute zbog ubistva oca mladoženje na Baščaršiji“, a ne zbog referenduma o nezavisnosti BiH. On je potvrdio i da je ubica Ramiz Delalić nakon toga „gostovao na televiziji“.

Tužilaštvo BiH teretilo je Mandića i da je, kao pomoćnik ministra za unutrašnje poslove Alije Delimustafića, izazvao sukob u Centru za obrazovanje kadrova MUP-a BiH na Vracama.

Mandić je i pred haškim sudijama posvjedočio da je direktor Centra Husein Balić „zabranio da 400 učenika ode kući za vikend“ i da su oni postali taoci u momentu sukoba srpskih specijalaca i kursista, inače već obučenih policajaca, koji su im postavili zasjedu.

On je rekao da je u BiH „ratovao svako protiv svakoga“, a na pitanje da li su se sukobile neformalne formacije ili organizovane grupe, Mandić je odgovorio da su „ratovale i organizovane i neorganizovane trupe“.

Svjedok je potvrdio da je RS proglašena 9. januara 1992. godine i da do 27. marta nije imala organe vlasti.

„Svi smo se nadali da će ostati zajednička država i da će se, preko Lisabonskog i Sarajevskog sporazuma rukovodstvo dogovoriti i da neće biti rata“, rekao je Mandić.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 13. jula. Mandiću je odobreno da se za vikend vrati u Beograd, a prema procjeni sudija, njegovo svjedočenje biće završeno do kraja iduće sedmice.

On je odbacio navode pojedinih zapadnih diplomata da RS koči rješenja u BiH i istakao da su „stranci sami krivi za blokadu dogovora u BiH“.

„Oni su od zemlje napravili jedan protektorat i ponašaju se nadmeno. Time su postavili temelj za rasformiranje BiH“, kazao je on.

Predsjednik Vlade RS je istakao da se u Srebrenici jula 1995. godine desio stravičan zločin.

„Svi koji su u njemu učestvovali treba da idu pred sud. Ali, to je bila kulminacija onoga što se godinama prije dešavalo na toj teritoriji. Muslimanski komandant Srebrenice Naser Orić je sa svojim ljudima napadao srpska sela i ubio 3.500 Srba. Zbog toga je postojala želja za osvetom“, rekao je Dodik i podsjetio da je samo u srebreničkom selu Kravica na Božić 1993. godine ubijeno 78 civila.

„To što se dogodilo u Srebrenici 1995. godine jeste bio zločin, ali ne i genocid jer nijedna žena ni dijete nisu ubijeni. Volio bih da se to nikad nije desilo, to je veliki teret, ali ne postoji kolektivna krivica Srba“, istakao je Dodik.

On je kritikovao i Haški tribunal zbog oslobađanja Orića i kažnjavanja bivše predsjednice RS Biljane Plavšić zbog komandne odgovornosti.

„Naser Orić je bio vojni komandant koji je oslobođen bez da je uzeta u obzir komandna odgovornost, a Biljana Plavšić, koja nije ispalila nijedan metak, osuđena je zbog komandne odgovornosti“, kazao je premijer RS.

Govoreći o mogućem referendumu on je rekao RS ima pravo na referendum u skladu sa zakonima koji odgovaraju evropskim standardima.

„Imamo pravo na referendum u skladu sa našim zakonima koji odgovaraju evropskim standardima, međutim mi nismo avanturisti. Podržavamo Dejton, ali ako i dalje bude vršen pritisak na RS onda ćemo iskoristiti naše pravo na referendum i čekaćemo pravi trenutak“, naveo je premijer RS.

Dodik je ocijenio da BiH više nije potreban visoki predstavnik i da je ta funkcija u međuvremenu postala dio problema i faktor smetnje.

Izetbegović je uvjeren u trijumf na predstojećim opštim izborima u BiH,   a svoj optimizam temelji na dosadašnjem političkom djelovanju, ali i činjenici da je SDA najjača bošnjačka stranka u BiH.

On kaže da će se zalagati za politiku kompromisa „korak po korak“, navodeći da u BiH ne žive samo Bošnjaci i da se treba dogovarati i postizati rezultate.

Izetbegović je za sutrašnji „Fokus“ rekao da predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića poštuje kao protivkandidata, ali da nema namjeru da se previše bavi njim i da pravi kampanju protiv njega.

Odgovarajući na pitanje šta misli kako će izgledati budući sastav Predsjedništva BiH i šta od njega mogu da očekuju građani BiH, Izetbegović je rekao da za te četiri godine očekuje da se napravi stabilna zemlja, da se provedu ustavne reforme, ali takve da za njih nisu potrebni stranci.

„Očekujem da BiH dobije suverenitet, koji neće izazvati krize. Očekujem da ulogu OHR preuzmu domaći kadrovi, da nema kriza i da prestanu priče o podjelama i referendumima, da stabilizujemo ekonomiju i krenemo brže ka Evropskoj uniji“, dodao je Izetbegović

„Osim debalansa u DKP mreži i narušene nacionalne strukture, zatvaranja DKP mreže na cijelom jednom kontinentu – Južnoj Americi, a otvaranja u svim islamskim zemljama, iznošenje stavova samo jednog naroda u svijetu, pogrešna kadrovska politika poput rješenja na koje su postavljeni Arnauti, nanijeli su nesagledivu štetu ugledu BiH u svijetu“, istakao je Živković za „Glas Srpske“.

Ovakvim djelovanjem, kaže on, samo su dokazali da je BiH neozbiljna zemlja. „Svi oni koji su se zalagali za to da BiH ima samo jednog predsjednika pokazali su na šta bi ona ličila kada bi se on birao većinski. Svi koji su se nekada i zalagali za tu opciju odustali su od nje, jer bi jedan predsjednik predstavljao samo jedan narod. Takvi istupi su tokom ove godine debelo narušili ugled BiH koja želi da kaže da je država“, ocijenio je Živković.

Bez obzira na sve probleme koji je potresaju, Živković je rekao da BiH ima cilj, a to su evroatlantske integracije, koje su i zajednički cilj političkih partija u BiH.

„Razlikujemo se u viđenjima kako do tog cilja doći. Očigledno je da dio međunarodne zajednice, otjelovljen u ulozi visokog predstavnika, i uglavnom sve bošnjačke stranke žele centralizovanu BiH ili bolje rečeno unitarnu BiH i da pod izgovorom puta BiH ka EU žele drastično da promijene Ustav ove zemlje. To se u proteklom periodu dešavalo kroz nametanja zakona i ustavnih odredbi kroz odluke visokih predstavnika, a sada, kada je ta praksa zaustavljena dokazivanjima da to nije evropski standard, sa tim se stalo“, istakao je Živković.

Svi poslanici u parlamentu BiH, dodao je Živković, uspjeli su dokazati da se uslovi iz Mape puta mogu ispuniti, a da se ne vrši prenos nadležnosti. „Sve to je išlo sporije nego što smo očekivali, ali to nije zbog nas nego zbog onih koji su nastojali da naprave što centralizovaniju BiH ne vodeći računa o potrebama i interesima stanovnika BiH sa svim institucijama samo u jednom gradu“, rekao je on.

Kada je riječ o NATO integracijama, Živković je rekao da je BiH sada u MAP-u, što daje dovoljno prostora da se u idućih sedam godina vidi da li joj je mjesto u NATO-u ili joj je druga pozicija bolja i da li o svemu tome treba pitati građane RS na referendumu da se izjasne, što dopušta i doneseni zakon o referendumu.

„U tom periodu može se sagledati gdje ide BiH, gdje ide region i svijet i koja je pozicija za BiH najbolja. Interes je svih da se stabilnost poveća“, naglasio je Živković.

Govoreći o zakonu o popisu stanovništva, Živković je rekao da je nedopustivo da se popis iz 1991. godine ubacuje u zakon kao ultimativna odredba. „Protekle četiri godine smo se iscrpili objašnjavajući standarde Evrostata šta čini stalno stanovništvo jedne zemlje i da po tom standardu dijaspora ne može biti predmet popisa“, istakao je Živković.

„Formiran je Inicijativni odbor koji treba da provede proceduru, prema kojoj treba prikupiti 10 000 potpisa građana RS. Uvjereni smo da tu neće biti nikakvih problema“, istakao je Bosić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Bosić je rekao da SDS predlaže da referendum o pristupanju NATO-u bude održan 3. oktobra zajedno sa opštim izborima u BiH, jer bi to bio logičan i ekonomski opravdan potez.

On je rekao da SDS očekuje od vladajućeg SNSD-a i njihovih koalicionih partnera da podrže raspisivanje referenduma, jer je to bio zaključak prošlogodišnjeg međustranačkog sastanka SDS-a i SNSD-a.

Bosić je pozdravio održavanje jučerašnjeg sastanka rukovodstva RS i Srbije u Banjaluci, te ocijenio da nije bilo konkretnog zaključka, pa se time pokazalo „da su međusobni odnosi na veoma niskom nivou“.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Tadić kaže da odbrana više nije u Ustavu RS, ali da to pitanje nikada nije bilo u Ustavu BiH, pa shodno tome, u BiH niko nije nadležan da razgovara o ovoj temi.         Tadić je rekao da Parlamentarna skupština BiH ne može da odlučuje o pristupanju BiH NATO-u, jer u Ustavu BiH nema poglavlja naslovljenog sa „odbrana i odbrambena politika“.

On konstatovao da se o tome u Srpskoj mora pitati narod u skladu sa Zakonom o referendumu i građanskim inicijativama, ako parlament BiH ne može da odlučuje, a to pitanje više nije u Ustavu RS.

Tadić je izrazio otvoreni protest što se i dalje pokazuje da pravosudne intitucije BiH ne otvaraju mogućnost da se dođe do istine u vezi sa događajima u proteklom ratu tokom kojeg su srpske civile i zarobljenike ubijali pripadnici Armije BiH i HVO-a.

„Nakon četiri godine još nema ni glasa o slučaju (Atifa) Dudaković, iako su tada prijavu podnijeli najviši politički funkcioneri RS. To vrlo jasno pokazuje da ovaj slučaj i ostali slični njemu suštinski predstavljaju dokaz da zajednički organi koji se bave pravosuđem u BiH ne funkcionišu“, istakao je Tadić.

„Integralni tekst istambulske deklaracije se krije od javnosti pošto je protivan interesima srpskog naroda i zato DSS i SDS zahtijevaju da se odmah objavi cijeli tekst ove deklarcije“, navodi se u zajedničkom saopštenju ove dvije stranke.

Tadić, koji je kandidat za predsjednika RS koalicije „Zajedno za RS“, istakao je da je SDS započeo postupak da se istovremeno sa izborima u RS raspiše i referendum o ulasku BiH u NATO.

DSS i SDS imaju zajednički stav da samo narod na slobodnom referendumu može donijeti odluku da li je budućnost Srbije i Srpske u NATO paktu i da se, zajedno sa izborima, moraju raspisati referendumi u Srbiji i u Srpskoj, zaključeno je tokom razgovora.