Još jedna predstava za javnost u NSRS

Uprava za indirektno oporezivanje i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine(BiH), Oružane snage BiH i Ministarstvo odbrane, Agencija za istrage i zaštitu SIPA i Ministarstvo bezbjednosti BiH samo su neke od više od 100 različitih institucija uspostavljenih na nivou BiH, većinom kao posljedica nametnutih odluka visokog predstavnika, navodi se, uz ostalo u Informaciji na osnovu koje će poslanici Narodne Skupštine Republike Srpske (RS) raspravljati danas o ovlaštenjima visokog predstavnika u BiH.

Republika Srpska 11.11.2019 | 10:05 Posebna sjednica sazvana je na zahtjev kluba poslanika vladajuće većine u entitetskom parlamentu koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija (SP), Demos, Narodni demokratski pokret (NDP), Ujedinjena Srpska i poslanička grupa Nezavisni poslanici i Mijo Perkunić, a na inicijativu predsjednika SNSD-a i srpskog Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorada Dodika.

U Informaciji koju su uputili klubovi poslanika vladajuće većine, na 53 strane koliko sadrži ovaj dokument, se između ostalog, navodi da je "do čestih zastoja i kriza" u BiH dovela takva "neustavna centralizacija".

"Najveću štetu funkcionisanju BiH nanijeli su visoki predstavnici dodjeljivanjem sebi pravno apsurdnih ovlašćenja i njihovim korišćenjem za donošenje diktatorskih odluka - ponekad formalnih, a ponekad neformalnih - u cilju centralizovanja vlasti na nivou BiH", navodi se u informaciji.

Posebna sjednica sazvana je na zahtjev kluba poslanika vladajuće većine u entitetskom parlamentu koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija (SP), Demos, Narodni demokratski pokret (NDP), Ujedinjena Srpska i poslanička grupa Nezavisni poslanici i Mijo Perkunić, a na inicijativu predsjednika SNSD-a i srpskog Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorada Dodika.

U Informaciji koju su uputili klubovi poslanika vladajuće većine, na 53 strane koliko sadrži ovaj dokument, se između ostalog, navodi da je "do čestih zastoja i kriza" u BiH dovela takva "neustavna centralizacija".

"Najveću štetu funkcionisanju BiH nanijeli su visoki predstavnici dodjeljivanjem sebi pravno apsurdnih ovlašćenja i njihovim korišćenjem za donošenje diktatorskih odluka - ponekad formalnih, a ponekad neformalnih - u cilju centralizovanja vlasti na nivou BiH", navodi se u informaciji.

Ovlaštenja i navodno Vestendorpovo priznanje

Treba istaći da se bonska ovlaštenja visokog predstavnika utvrđena odlukama Vijeća za sprovođenje mira u BiH sa sastanka Bonu, u decembru 1997. godine. Vijeće za provedbu mira je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su definisana ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

U Informaciji koja je danas pred poslanicima Narodne skupštine piše, međutim, kako je navodno visoki predstavnik Karlos Vestendorp, tadašnji visoki predstavnik koji je učestvovao na Bonskoj konferenciji, kasnije priznao:

"Na Bonskoj konferenciji, uspjeli smo da uvedemo način na koji visoki predstavnik može da donosi te odluke, što, pravno gledajući, nije baš u skladu sa Dejtonom . . . Moram priznati da to i nije bilo baš legalno", citirana je u Informaciji navodna izjava Karla Vestendorpa, prenesena, kako piše u Informaciji, iz knjige Adisa Merdžanovića Democracy by Decree, Prospects and Limits of Imposed Consociational Democracy in Bosnia and Herzegovina.

"Pomoću tzv. "bonskih ovlašćenja", visoki predstavnik odlukama nameće na desetine zakona na nivou BiH, FBiH i RS, i čak 105 amandmana na ustave RS i FBiH. Uvodi i vansudsko kažnjavanje na stotine građana BiH, ukida odluku Ustavnog suda i zabranjuje postupke kojima se na bilo koji način osporava bilo koja njegova odluka", piše u Informaciji.

Inckovo upozorenje

Aktuelni visoki predstavnik Valentin Incko, podnoseći izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), kazao je, međutim o najavama iz RS da će ovaj entitet tražiti vraćanje svih entitetskih nadležnosti koje su prebačene na BiH:

"Vlasti RS najavile su sjednicu svoje nacionalne skupštine na kojoj će raspravljati o odlukama visokog predstavnika. Visoki funkcioneri RS-a prethodno su ispitivali ovlaštenja visokog predstavnika i valjanost odluka koje su uspostavile ili pomogle uspostavljanju institucija na državnom nivou i sugerisale da se RS može povući iz tih institucija, bez obzira na to što su ih ratifikovali državni i entitetski parlamenti. Povlačenje, čak, iz jedne institucije imalo bi ozbiljne posljedice na suverenitet države. Nadziraću te događaje i izvještavati Upravni odbor Savjeta za provođenje mira a po potrebi i Savjeta bezbjednosti", rekao je Incko za govornicom Ujedinjenih nacija u Njujorku 5. novembra.

Dalji koraci RS

Prema Informaciji koja je danas pred poslanicima Narodne skupštine, navodi se kako će dalje aktivnosti ovog entiteta deifnisati Narodna skupština, ali da RS mora djelovati u cilju "povratka dejtonskoj strukturi BiH koja je godinama skrnavljena".

Najavljuje se da institucije BiH "moraju biti podvrgnute pažljivoj analizi" o tome kako rade, a da "višak i nepotrebni teret moraju biti eliminisani".

"Ovo može uključivati smanjenje ili ukidanje budžeta, zaposlenih, agencija i institucija. Neodgovornost u radu institucija i zvaničnika, uključujući aktivnosti koje su nepoštene ili predstavljaju prekoračenje nadležnosti, moraju biti obznanjene i ispravljene", jedan je od zaključaka Informacije.

Sve Dodikove posebne sjednice

Podsjećamo da je Milorad Dodik do sada nekoliko puta sazivao posebne sjednice Narodne skupštine, koje su zadirale u nadležnost same države. Tako je 2015. godine na posebnoj sjednici entitetskog parlamenta donesena Odluka o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, da bi 2017. godine, takođe na posebnoj sjednici, ova odluka bila povučena.

Na zahtjev Milorada Dodika koji je tada bio na funkciji entitetskog predsjednika, 2016. godine na posebnoj sjednici Narodna skupština usvojila je Odluku o raspisivanju Republičkog referenduma o Danu RS 9. januaru, prazniku koji je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Iste godine 25. septembra referendum je sproveden, a Ustavni sud BiH je već u decembru poništio njegove rezultate, uz obrazloženju da je referendum sproveden na osnovu odluke za koju je Ustavni sud BiH utvrdio da nije u saglasnosti sa Ustavom BiH.

Za Narodnu skupštinu RS, na Dodikov zahtjev, bili su sporni i rezultati popisa iz 2013. koje ovaj paralament nije prihvatio na posebnoj sjednici održanoj 2016. godine, sa kojom su se tada složili svi klubovi poslanika.

Treba istaći i da je Milorad Dodik ranije najavio da će uputiti Narodnoj skupštini prijedlog za povlačenje iz državnih institucija kao što su Tužilaštvo BiH, Sud BiH, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno-sigurnosne agencija (OSA), Oružanih snage BiH te Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH). Kao razlog naveo je nepoštovanje dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH.

(RSE)