Zdravstvo: Novim zakonom do bolje hitne pomoći

Članovi Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine Republike Srpske održali su danas zajednički radni sastanak sa predstavnicima Udruženja doktora urgentne medicine koji su iznijeli svoje prijedloge vezano za izmjene organizacije rada i izgradnje sistema hitne medicinske pomoći u novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti RS.

Republika Srpska 31.10.2019 | 14:41 Sagovornici su istakli da je, po ugledu na zdravstvene sisteme u regionu, kroz izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, potrebno reorganizovati sistem urgentne medicine i službi hitne pomoći u Republici Srpskoj.

Ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je novim zakonom potrebno urediti listu hitnih stanja koja mogu biti tretirana u službama hitne pomoći, budući da je posljednja analiza pokazala da je samo 5 % slučajeva kojima je pružena ljekarska pomoć u hitnim službama bilo prvog stepena hitnosti.

Ministar Šeranić je rekao da bi novim zakonom moralo biti definisano da lokalne zajednice imaju obavezu da u određenom procentu finansiraju službe hitne pomoći.

Predsjednik Odbora dr Duško Ivić složio se da je novim zakonom neophodno definisati listu hitnih stanja, te uvesti obaveznost finansiranja urgentnih medicinskih službi od strane lokalnih zajednica.

„Mi ćemo učiniti sve da kroz našu aktivnost i zakonska rješenja poboljšamo ovu oblast, jer se i ljekari i pacijenti, posebno oni na istoku Republike Srpske gdje je velika razruđenost stanovništva, suočavaju sa velikim problemima intervencije i zbrinjavanja hitnih slučajeva tokom prvog tzv. „zlatnog sata“ medicinske pomoći“, rekao je dr Ivić.

On je dodao da će Odbor za zdravstvo Narodne skupštine u tom smislu pomoći kolegama u Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstva da zajednički iznađu najbolja zakonska rješenja u interesu pacijenata i zdravstvenih radnika urgentne medicine u Republici Srpskoj.

Predsjednik Udruženja doktora urgentne medicine prof. dr Nada Banjac iznijela je probleme sa kojima se suočavaju ljekari urgentne medicine i službe hitne medicinske pomoći u Republici Srpskoj, ističući da izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti RS iz 2015. godine nije došlo do promjena zakonskih regulativa kojim se može poboljšati ovaj sistem.

Udruženje doktora urgentne medicine smatra da je Republici Srpskoj potrebno definisanje novog načina organizacije službi hitne medicinske pomoći kako bi se poboljšao kvalitet zbrinjavanja vitalno ugroženih pacijenata.

U tom cilju ističu da je potrebno izmjeniti član Zakona o zdravstvenoj zaštiti RS kojim bi se definisalo postojanje službi hitne medicinske pomoći, kao posebno organizovanih jedinica u svim mjestima sa više od 25.000 stanovnika. U mjestima koja imaju manji broj stanovnika smatraju da je potrebno organizovati dežurstva ili pripravnost timova porodične medicine.

Predstavnici Udruženja doktora urgentne medicine su istakli da je novim zakonom potrebno osnovati zavode za hitnu medicinsku pomoć, kao posebne zdravstvene ustanove, po ugledu na zemlje regiona, posebno ističući da postojećim zakonskim rješenjem nije predviđeno da lokalne samouprave mogu da osnuju zavode za hitnu medicinsku pomoć.

Naglasili su da je od velikog značaja za Republiku Srpsku to što je na Medicinskom fakultetu u Banjaluci 2017. godine ustrojena katedra za urgentnu medicinu, te dodali da je zbog težine posla i uslova rada ljekara urgentne medicine za ovu katedru mala zainteresovanost studenata.

(BN)