„Šećeranu“ hoće da kupe Italijani i Srbin iz Kine

Za kupovinu „Fabrike šećera Bijeljina“, nakon investitora iz Turske, Vijetnama, SAD, Srbije i BiH, zainteresovani su i kupci iz Kine i Italije, od kojih je jedan, između ostalog, organizator kurseva iz oblasti bankarstva gdje kandidati učestvuju i u TV rijalitiju, saznaje portal CAPITAL.

Republika Srpska 01.10.2019 | 18:11 Naime, bankar iz Kine Dragan Guru Đuragin, porijeklom iz Novog Sada, sastao se nedavno sa stečajnim upravnikom „Šećerane“ Nebojšom Matićem koji mu je objasnio šta čini imovinu fabrike te kakav je stav povjerilaca oko prodaje, odnosno da cijena ne pada ispod 10 miliona KM. Dogovoreno je da Guru dostavi pismo namjere.

Za Dragana Guru Đuragina se na mreži LinkedIn navodi da radi u “Global Financial Genesis” u Hong Kongu i da mu je posao, između ostalog, da procjenjuje projekte za finansiranje, spajanja ili preuzimanja i da donosi konačne odluke o sredstvima i uplatama tranši, ali i da pregovara sa vladama suverenih država o direktnoj uplati gotovine za vladine humanitarne i infrastrukturne projekte.

Na jednom australijskom sajtu on nudi treninge iz oblasti bankarstva – za brokere, pripravnike itd, koje naplaćuje po danu i do 1.500 evra. Za neke od treninga pominje se i učešće u rijalitiju.



“Trenutno obučavam moje osoblje u Bangkoku i Hong Kongu, ali i pomoćno osoblje širom svijeta kako bi mi pomogli u odabiru najboljih projekata i poslovnih ideja za finansiranje. Na raspolaganju imamo 500 milijardi evra iz različitih izvora, koji se nalaze u HSBC u Londonu i još šest banaka u svijetu. Sredstva su odobrila svjetska regulatorna tijela, a najvažniji su: Svjetska banka, MMF, UN, G20“, naveo je Đuragin na sajtu australijske firme.

Pored posla u Australiji, navodi se i da je direktor firme na Kipru.

Pored ovog investitora, za fabriku u Bijeljini je zainteresovan i Paulo Kacavi iz Milana koji je sa poslovnim partnerima obišao fabriku te obećao da će dostaviti pismo namjere. O njemu nismo uspijeli naći više podataka.

“Šećerana” se prodaje po kliznoj cijeni

Odbor povjerilaca je na posljednoj sjednici informisan o potencijalnim investitorima, a razmatrao je i Odluku o načinu daljeg unovčavanja imovine „Fabrike šećera“.

Stečajni upravnik „Šećerane“ Nebojša Matić predložio je da prodaju „Šećerane“ na način da prva iduća cijena bude 9,5 miliona KM, te da dalje pada za pola miliona na svakom idućem javnom pozivu za dostavljanje ponuda, kojih je planirano deset do nove godine.



Predsjednik Odbora povjerilaca Vojislav Nikolić predložio je da se pokretna imovina prodaje odvojeno od nepokretne, te da se od prodate pokretne imovine isplati dio ili cijeli iznos razlučnih povjerilaca, te da se stvore okviri za namirenje stečajnih povjerilaca putem preuzimanja imovine stečajnog dužnika.

I član Odbora povjerilaca Dragica Arsić je takođe predložila odvojenu prodaju imovine, a član Odbora Ilija Grkinić predložio je da se zainteresovani kupci pozovu da dostave ponude bez ikakvih uslovljavanja, te da se o ponudama prvo izjasni Odbor, a onda Skupština povjerilaca.

Ministarstvo finansija RS uputilo je zahtjev da se izdvojeno namiri kao stečajni, razlučni, povjerilac.

Matić je rekao da, ukoliko Odbor povjerilaca ostane na stanovištu da treba zadržati istu cijenu od 10 miliona KM, da će dati saglasnost da Ministarstvo finansija, odnosno Poreska uprava RS, proda imovinu „Šećerane“ u izvršnom postupku.

Na kraju je Odbor povjerilaca zadužio stečajnog upravnika da im dostavi prijedlog prodaje imovine fabrike po segmentima, odvojenim cjelinama, opremi, te o načinu te prodaje.

Vajkić: Stečajni postupak vratiti u zakonske okvire
Odbor povjerilaca je razmatrao i dopis koji je uputio jedan od zainteresovanih kupaca imovine „Šećerane“ Goran Vajkić, u kojem je navedeno da Odbor postupa suprotno Zakonu o stečajnom postupku.

„Zakon kaže da ako se imovina stečajnog dužnika ne unovči na tri javne licitacije da dalju prodaju vrši stečajni upravnik po Zakonu o izvršnom postupku. Vi ste proveli 13 licitacija, od toga 10 bez korekcije cijene“, naveo je Vajkić i pozvao da se cijeli postupak vrati u zakonske okvire.

(Capital)