Koliko će protesti koštati Putina?

Krvavi protestanti, štrajk glađu, policijske racije, više od hiljadu hapšenja i misteriozna bolest koja pogađa najglasnijeg kritičara Kremlja – dugotrajni konflikt oko lokalnih izbora u Moskvi ovog vikenda je prerastao u veliku političku krizu za ruskog predsjednika Vladimira Putina.  

Svijet 31.07.2019 | 12:15
Koliko će protesti koštati Putina?
Nakon što je više hiljada antivladinih protestanata zauzelo ulice Moskve ovog vikenda, predvodnik opozicije Aleksej Navaljni hospitalizovan je zbog, kako doktori kažu, alergijske reakcije koju je doživio u policijskom pritvoru.

Jedna od njegovih doktorki, Anastasija Vasilijeva, izjavila je da je moguće da je bio “otrovan hemikalijama”.

Navaljni je u srijedu zatvoren na 30 dana zbog toga što je urgirao na Ruse da se pridruže protestu. Činilo se da nije u neposrednoj opasnosti, ali su izveštaji o njegovoj bolesti izazvali zabrinutost.

Mnogi drugi kritičari vlade otrovani su od kada je Putin došao na vlast 2000. godine, a poznati opozicioni političar Boris Njemcov ubijen je ispred Kremlja 2000. godine.

Najmanje 20 Navaljnijevih pristalica došlo je u nedjelju uveče u bolnicu, ali ih je policija privela prije nego što su uspjeli da uđu.

Povod za demonstracije bilo je isključivanje opozicionih kandidata sa listi za lokalne izbore koji će biti održani u Moskvi 8. septembra. Zvaničnici su diskvalifikovali oko 30 ljudi, tvrdeći kako nisu sakupili dovoljan broj potpisa.

Parole “Rusija bez Putina” i “Putinova ostavka” odjekivale su kroz centralnu Moskvu, dok su policajci odbijali pendrecima demonstrante, od kojih su mnogi grubo zatvarani. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Putinov saveznik, prethodno je upozorio da će vlasti odlučno djelovati protiv rizika “ozbiljnih provokacija”.



Najmanje 1.373 ljudi je privedeno, a oko 80 je povrijeđeno.

– Vlast paniči jer ne zna kako da se izvuče iz političke krize koju je sama stvorila. Pokušavaju da zastraše ljude, ali neće uspjeti – rekla je Ljubov Sobol kojoj je zabranjeno da se kandiduje za gradsku dumu.

Ova antikorupcijska advokatica već sedmi dan štrajkuje glađu da bi dospjela na izbornu listu. Nakon puštanja iz pritvora, ona je razgovarala za Politiko.

Početak kraja

Niko nije očekivao da će moskovski izbori zadati takvu glavobolju Kremlju. Gradska duma ima malo značajnih političkih ovlašćenja, a izlasnost na lokalnim izborima je tradicionalno niska.

Međutim, politički analitičari smatraju da je Kremlj odlučan u namjeri da spriječi jake opozicione kandidate da učestvuju na izborima, jer smatra da bi to bio početak kraja za Putinov pažljivo vođen politički sistem.

Realni prihodi u Rusiji padaju petu godinu zaredom, dok ekonomija propada pod težinom zapadnih ekonomskih sankcija i niskh cijena nafte. Ocjene povjerenja u Putina pale su na 31 posto početkom godine, iako su se od tada skoro udvostručile nakon što je Kremlj kritikovao metode državne agencije za ispitivanje javnog mnjenja, piše Politiko.

Kada im je dozvoljeno da se nađu na glasačkim listićima 2017. godine, demokratski opozicioni kandidati su odnjeli upečatljive pobede na izborima za lokali savjet.

Iako prokremljski mediji otpisuju opozicione političare kao marginalne ličnosti sa malo podrške naroda, anketa je pokazala da bi Ilja Jašin, potencijalni opozicioni kandidat, bio 28 procenta ispred nabližeg rivala u svom izbornom okrugu. Brojni drugi opozicionari, poput Sobole, takođe su imali dobre šanse za pobjedu.

Nasuprot tome, nedavno objavljeno istraživanje javnog mnjenja pokazalo je Putinovu vladajuću stranku podržava samo 13 posto registrovanih birača u Moskvi. Zbog toga mnogi kandidati Jedinstvene Rusije pokušavaju da se distanciraju od sve lošije reputacije stranke i kandiduju se samostalno.



“Manje problema nego na površini”

Većina potencijalnih opozicionih kandidata od ponedjeljka je u zatvoru.

– Nestala je posljednja iluzija da možemo legalno da učestvujemo u politici – rekao je Dimitrij Gudk, još jedan dugogodišnji Putinov neprijatelj kome je zabranjen pristup izbornoj listi.

Kandidatura je dozvoljena kandidatima “zvaničnih” ruskih opozicionih stranaka – komunista, Liberalno demokratske stranke i Pravedne Rusije – za koje se vjeruje da su pod kontrolom vladajuće administracije.

– Kremlj je odlučio da učestvovanje na izborima zabrani svima iz nesistemske opozicije, a posebno kandidatima bliskim Navaljniju. Vlast jednostavno nije sposobna za dijalog sa istinskom opozicijom – rekla je Tatjana Stanovaja, šefica kompanije za političke analize.

Putin je subotu proveo u podmornici na dnu Finskog zaliva, gdje je državnim medijima rekao da ima “manje problema nego na površini”. Proteste nije komentarisao.

Nakon što se njegovo stanje popravilo Navaljni je vraćen iz bolnice u pritvor, iako su se njegovi doktori pobunili protiv toga.

Moskovski opozicioni pokret pozvao je na novi skup 3. avgusta.

– Nije nas briga da li će vlast odobriti skup, svejedno ćemo protestovati – rekla je Sobal.

 (Blic)

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Dzoo

31.07.2019 11:15

Svemu dodje kraj i taj Putin radi svog ega unisti ce Rusiju. Zapad ga polako ali sigurno steze a on gluumi facu a beda umire od gladi vlas je cudo imamo to i mi u BL i Beogradu.

ODGOVORITE
Name

RE Dzoo

31.07.2019 13:50

Dobro je ponekad pročitati i druge novine i portale, problem je sa gej populacijom u Rusiji su zabranjene parade i promocija gej aktivnosti, Moskva ima 12 niliona stanovnika šta tu znači 3 000 demonstranata. u takvom gradu. U pravu ste u jednom, zapad odavno steže, samo pitanje je do kada. Što se tiče da "beda umire od gladi" moram Vas podsjetiti da je Rusija najveći proizvođač žitarica u svijetu, najveći proizvođač i prerađivač ribe ka i najveći proizvođač ulja i šećera u svijetu, pored toga je i najveći izvoznik ruda, minerala, plina i nafte, kao i drugi po jačini izvoznik naoružanja i vojne opreme u svijetu.

Name

Tito

31.07.2019 13:55

Politiku treba da vodi drzava u ime pojedinaca a ne pojedinac u ime drzave.

Name

Re

31.07.2019 14:16

Putinova demokratija haha