Hronični stres okidač za bolesti

Stres uzrokuje ili je okidač za više od 75 odsto bolesti kod čovjeka.  

Zdravlje 17.06.2019 | 20:17 Kada čovjek trči i umori se, on zastaje jer prepoznaje simptome umora. Međutim, kada je u pitanju stres, a posebno hronični, uglavnom tu osviještenost nemamo, pa možemo da budemo pod kontinuiranim stresom, a da uopšte nismo svjesni toga. 

S obzirom na to da čovjek nije svjestan šta se dešava u njegovom organizmu, on se i ne zaustavlja, a to je zapravo najveći problem sa stresom, ističe psiholog i psihoterapeut Jasna Dragišić. Smatra se da stres uzrokuje ili je okidač za više od 75 odsto bolesti kod čovjeka i objašnjava zašto je hronični stres toliko poguban za organizam.

– Kada smo pod stresom, naše tijelo šalje poruke koje mijenjaju određene fiziološke procese, odnosno dolazi do promjena unutar tijela, a stres može biti bilo kakva promjena u spoljašnoj sredini. Oporavak nakon tog stresa traje dvije minute, a osobe koje nemaju problem sa hroničnim stresom nakon te dvije minute se oporave i idu dalje. Oni koji imaju problem, oni se ne oporavljaju tako brzo. Tijelo je napeto duže vrijeme i to je problem, jer napeto tijelo duže vrijeme podrazumijeva drugačiji rad svih tih organa. I zato taj hronični stres jeste toliko opasan – objašnjava Dragišić.

Psiholozi podsjećaju da je stes sastavni dio života i da je neizbježan, ali da je hronični stres veliko opterećenje i može da preraste u ozbiljne zdravstvene probleme. 

– Ako su stresovi hronični i ako izloženost stresogenim pritiscima prevazilazi psihičke kapacitete osobe i njene odbrambene mehanizme, stres može negativno i veoma štetno da utiče na somatsko i mentalno zdravlje pojedinca. U današnje vreme, kada je čovjek izložen nizu promjena kao što su osjećaj egzistencijalne ugroženosti, brze promjene i brži prenos informacija, stres postaje sve veći problem savremenog čovjeka – objasnila je psiholog i psihoterapeut Tatjana Preradović Sjenica.

Neki od prvih znakova problema su smanjena otpornost organizma, te nesanica ili pojačana potreba za snom, zatim pad raspoloženja, napetost, razdražljivost, zabrinutost, osjećaj krivice, poteškoće sa koncentracijom, teško donošenje odluka, gubitak energije, umanjena seksualna želja, kao i povlačenje od prijatelja i izbjegavanje socijalnih kontakata. Među promjenama su često i glavobolje, visok krvni pritisak, alergije, tahikardije i probavni problemi.

Hronična izloženost stresu, kažu psiholozi, dovodi do emocionalne i fizičke iscrpljenosti organizma, pojave sindroma pregorijevanja, pojave somatskih i psihičkih bolesti i trajnog oštećenja zdravlja.

Dobra vijest je, kažu stručnjaci, to što svaki čovjek može naučiti tehnike kako da bolje upravlja stresom, a postoje čak i medicinski aparati kojima se radi procjena toga da li je neko pod stresom. 

– Koristimo bopfidbek senzore i preko njih dobijamo podatke o fiziološkim reakcija tijela, odnosno pravimo stres profil i gledamo koliko se osoba oporavlja. Dobijene informacije nam pomažu da razvijemo bolju kontrolu nad određenim tjelesnim funkcijama, odnosno zahvaljujući biofidbeku učimo da podstičemo efikasniji mentalni i fizički odgovor na stres – da kontrolišemo pojedine procese organizma kao što su disanje, znojenje ruku, srčana frekvencija i krvni pritisak, da prevaziđemo konkretne simptome, ali i poboljšamo cjelokupno zdravlje – objašnjava Jasna Dragišić, koja se i bavi ovom vrstom terapije u Banjaluci.

S obzirom na to da je tehnika neinvazivna, bez neželjenih efekata i ne koriste se lijekovi, može se koristiti kao terapija kod djece i trudnica.

Kada je tijelo duže vremena pod stresom, tada nastaje sindrom pregorijevanja, a koji je nedavno Svjetska zdravstvena organizacija svrstala u međunarodnu klasifikaciju bolesti. Praktično, zdravstveni radnici će sada moći da dijagnostikuju sindrom pregorijevanja ili izgaranja kao medicinski poremećaj povezan s poslom koji pojedinac obavlja.

– Taj sindrom nastaje kada tijelo nema vremana da se oporavi, ni fizički, ni mentalno od stresa, i u žargonu rečeno postaje kao struna – objašnjava Jasna Dragišić.

Kako ističu stručnjaci, neki od glavnih simptoma izgaranja su nedostatak sna, manjak energije i iscrpljenost, problemi s varenjem, visok krvni pritisak, dekoncentrisanost, povećana mentalna distanciranost od posla, smanjena profesionalna efikasnost. Među simptomima su i razmišljanje o poslu nakon radnog vremena, nedostatak vremena za poslovne, ali i privatne obaveze. Znak za alarm je i ako osoba ne uspijeva da se opusti ni na godišinjem odmoru.

U najstresnija zanimanja spadaju ona koja nose rizik za zdravlje i život, zatim ona koja podrazumijevaju veliku individualnu odgovornost, a na trećem mjestu su njegujuće profesije.

(Srpskainfo)